Liszt, Franz (Ferenc), mađarski pijanist, skladatelj, dirigent, glazbeni pedagog i pisac (Doborján, njemački: Raiding, hrvatski: Rainoh, Gradišće, 22. X. 1811 – Bayreuth, 31. VII. 1886). Glazbu počeo učiti u obitelji, javno je nastupio već kao devetogodišnjak, s deset godina počeo je u Beču učiti klavir kod čuvenoga C. Czernyja, harmoniju i kontrapunkt kod A. Salierija. Dvije godine potom nastavio je studij (privatno) u Parizu, gdje je počeo i koncertirati po aristokratskim salonima, a ubrzo i u široj javnosti, pa i izvan Francuske (London). Sredinom 1830-ih našao se u Švicarskoj, odakle je potkraj desetljeća započeo koncertne turneje diljem Europe stekavši ugled najvećega pijanista ondašnjega svijeta. Godine 1848. započela je nova etapa njegova života i umjetničkoga djelovanja – u Weimaru je postao dvorski dirigent nastupajući samo povremeno kao pijanist, baveći se uz dirigiranje i organiziranjem glazbenih festivala, podučavanjem i osobito intenzivnim skladanjem. Od 1861. živio u Rimu (1865. primio niži svećenički red), Budimpešti (1875. postao predsjednik novootvorene Muzičke akademije) i ponovno u Weimaru (nadaleko čuven kao klavirski pedagog), stekavši niz društvenih počasti (počasni doktorat Sveučilišta u Königsbergu, počasno članstvo mnogih gradova, austrijsko plemstvo). Europdkoj glazbi XIX. stoljeća Liszt je znatno pridonio klavirskim i orkestralnim djelima. Literaturu za klavir obilježio je novim izražajnim sredstvima, razvivši ih gotovo do orkestralnih mogućnosti. Utemeljivši takozvanu novonjemačku školu, uveo je za orkestralnu glazbu novu vrstu – simfonijsku poemu, nov tip jednostavačnih skladba programske sadržajnosti. Važnija djela: orkestralna – 12 simfonijskih poema (Tasso – lamento e trifono; Prometeus; Orpheus; Les Préludes; Die Ideale; Hamlet), 2 simfonije (Eine Faust-Symphonie; Symphonie zu Dantes “Divina Commedia”), niz skladba za orkestar (Zwei Episoden aus Lenau’s Faust; druga poznata kao Mephisto-Walzer), 2 koncerta za klavir i orkestar, nekoliko komornih skladba; klavirska djela – Étude pour le pianoforte en quarante-huit exercices, Grande fantaisie de bravour sur la Clochette de Paganini – La Campanella; tri sveska Années de pèlerinage, među njima Dante-sonata; Harmonies poétiques et religieuses; Consolations; Sonata u h-molu; 19 mađarskih rapsodija; Rakoczy-Marsch, mnoštvo etida, plesova, parafraza, improptua, nokturna; vokalna djela – 2 oratorija (Christus, Die Legende von der heiligen Elisabeth), 2 mise (Missa solemnis, Mađarska krunidbena misa), Requiem, Himna suncu sv. Franje Asiškoga, Legenda o sv. Ceciliji; 82 popijevke.