London, London Eye
London, Temza
London, Trafalgar Square
London, gl. i najveći grad te luka Ujedinjenoga Kraljevstva Vel. Britanije i Sjev. Irske, JI Engleske; 7 421 228 st. (aglomeracija 11 327 857 st.). Smjestio se na estuariju r. Temze, o. 80 km od Sjev. mora. Važno svj. trg., industr., prom., financ. (sjedište jedne od najvećih svj. burza, mnogobrojnih banaka i osigurateljskih kuća), kult. i turist. središte (godišnje o. 23 mil. posjetitelja, od toga oko 13 mil. stranih). Veliko cest. i želj. čvorište, te jedna od vodećih brit. luka (izvozi naftu, vunu, drvo, meso, šećer i dr.). Metropolitansko područje Velikog Londona (Greater London) obuhvaća područje od 1572 km2. Administrativno obuhvaća City of London (2,7 km2, o. 7200 st.), te 13 unutrašnjih okruga Inner London (Camden, Hackney, Hammersmith and Fulham, Haringey, Islington, Kensington and Chelsea, Lambeth, Lewisham, Newham, Southwark, Tower Hamlets, Wandsworth, te City of Westminster; 319 km2) i 19 vanj. okruga Outer London (Barking and Dagenham, Barnet, Bexley, Brent, Bromley, Croydon, Ealing, Enfield, Greenwich, Harrow, Havering, Hillingdon, Hounslow, Kingston-upon-Thames, Merton, Redbridge, Richmond-upon-Thames, Sutton i Waltham Forest; 1253 km2). Područje Outer Londona okružuje zeleni pojas i brojni satelitski gradovi (planski izgrađeni nakon II. svj. rata). U polumjeru od o. 30 km od središta grada sagrađena je autocesta M25. U samome središtu grada (City of London) danas živi samo o. 5000 stanovnika, no svakodnevno u njemu radi o. 300 000 ljudi. Velik je broj useljenika koji tvore oko 1/3 st. (etnička raznolikost: Indijci, Pakistanci, Afrikanci i mnogi dr.); nastanjuju okruge Brent, Hackney, Newham i Tower Hamlets. Ind. je danas smještena u novim industr. zonama na periferiji i u satelitskim gradovima; prehr., tekst., duhanska, automob., kem., drvna, elektron., farmaceutska, elektrotehn. ind., proizvodnja strojeva i zrakoplova, tiskarstvo i nakladništvo, rafinerije nafte i dr. Mnogobrojni muzeji i umj. galerije (British Museum u Bloomsburyju, Natural History Museum, London Museum, Victoria and Albert Museum, Science Museum, muzej voštanih figura Madame Tussaud, London Transport Museum, National Maritime Museum, Royal Air Force Museum, National Army Museum i dr.; National Gallery iz 1824. s kolekcijom od o. 2000 slika, Tate Gallery s najvećom zbirkom brit. slika od XVI. st. do danas i dr.). Knjižnice (među najbogatijima u svijetu): British Library (s o. 150 mil. knjiga), London Library i dr. Mnogobrojna kazališta (Royal National Theatre, English National Opera, Globe Theatre iz 1997. – replika Shakespeareova kazališta, Opera Covent Garden i dr.). Koncertne dvorane i orkestri (London Symphony Orchestra, BBC Symphony Orchestra, Royal Philharmonic Orchestra i dr.). Sveučilište (osn. 1837; najveće u Vel. Britaniji); mnogobrojne znanstv. ustanove (British Academy, Royal Academy, Royal Geographical Society, Royal Society iz 1660. i mnoge druge), visoke škole, koledži, instituti. Oko 200 parkova (Hyde Park – najveći, Regent’s Park, Kensington Gardens, St. James’s Park, Green Park, Hampstead Heath, Holland Park, Battersea Park, Kew Gardens s poznatim Royal Botanical Gardens, Greenwich Park i dr.). Sjedište brit. vlade. Parlament u palači Westminster (Donji dom – House of Commons, te Gornji dom – House of Lords) s čuvenim satom Big Ben. Sjedište brit. premijera Downing Street br. 10. Westminsterska opatija (od XI. st. u njoj se krune brit. kraljevi), kasnogot. crkva St. Margaret (1480–1523) te normanska tvrđava Tower of London iz XI. st. (sagradio ju je Vilim Osvajač) uvrštene na popis svj. kult. baštine Uneska. Kralj. Buckinghamska palača (sagrađena 1705, od 1837. kralj. rezidencija, danas brit. kraljice Elizabete II.). Kensington Palace, St. James’s Palace (londonski dom Charlesa, princa od Walesa; sagradio ju je kralj Henrik VIII. u razdoblju 1530–60). Katedrala St. Paul (1675–1709). Trgovi Piccadilly Circus i Trafalgar Square; mostovi preko Temze Tower Bridge i London Bridge, četvrt Soho, stadioni Wembley (nogometni) i Wimbledon (teniski). Sjedište brit. tv kuće BBC, aukcijske kuće umjetnina Christie’s i Sotherby’s i dr. Robna kuća Harrods. U Greenwichu je sjedište Kralj. pom. škole i Kralj. opservatorija (kroz zvjezdarnicu Greenwich prolazi početni meridijan). Sjeverno i zapadno od Westminsterske opatije četvrt je bogatih stanovnika i mnogobrojnih luksusnih trgovina West End; istočno od tvrđave Tower of London, na sjev. obali Temze, nalazi se četvrt East End, s nekadašnjim lučkim skladištima iz XIX. st. koja su preuređena u stamb., poslovne i trg. zgrade. Međunar. zračne luke Heathrow, 25 km z od L. (po putničkom prometu 3. zračna luka svijeta; 2002. o. 63,4 mil. putnika), Gatwick, j od L. (2002. o. 29,6 mil. putnika) te Stansted, si od Londona. Iako arheol. nalazi upućuju na postojanje naselja već o. ←2000, prvi poznati pisani podaci o Londonu potječu iz razdoblja rim. vlasti u Britaniji. U I. st. L. se spominje pod lat. nazivom Londinium, što je izvedenica iz keltskog naziva Llyn Din (tvrđava na jezeru). Sred. I. st. ovdje je rim. vojska, koja se 43. iskrcala u Britaniji, ustrojila svoj tabor. Ta je vojska bila u stalnom sukobu s lokalnim plemenima pa je tako, prema Tacitu, 60. god. Londinium opljačkala i porušila Boudicca (Boadicea), kraljica brit. plemena Icena, koja je u ist. Engleskoj podigla ustanak protiv rim. vlasti. Nakon tog iskustva rim. je vojska utvrdila London koji je ostao pod rim. vlašću sve do povlačenja Rimljana iz Britanije o. 430. Za razdoblje V. i VI. st. ne postoje pouzdani pisani podaci, a prvi ranosrednjovj. spomen grada vezan je uz početak izgradnje katedrale St. Paul 604. O kontinuiranom razvitku grada od rim. do ranosrednjovj. razdoblja svjedoči i djelomice sačuvan rim. raster ulica. Tijekom VII. st. L. je bio jedan od važnijih središta istočnih Sasa odn. Saksonaca, a u kasnijem razdoblju priznavao je vlast pojedinih saskih plemena. U tom razdoblju razvio se u važan trg. centar, a nazivao se Lundenwic. Nakon poraza kraljevstva Mercije potpao je pod vlast kraljevstva Wessex. U vrijeme kralja Alfreda Velikog (849–899) Danci su ga osvojili 865. No, već 886. Alfred Veliki ponovno ga je preoteo. U X. st. L. je dvaput bio napadnut od skandinavskih pljačkaških vojska, ali je novcem uspio kupiti mir. Tijekom XI. st. L. je postao najvažniji grad u Engleskoj, mjesto krunidbe kralja i sastajanja starog engl. vijeća plemstva. Tako je u Londonu 1042. za kralja izabran Edvard Ispovjednik (o. 1003–1066), a vijeće se sastalo 934. i 1055. God. 1066. L. je, kao i cijela Engleska, potpao pod vlast normanskog vojvode Vilima I. Osvajača. Vilim mu je dodijelio prvu privilegiju te dao sagraditi Tower – prvu utvrdu za obranu i nadzor grada. U vrijeme normanske vladavine londonska četvrt Westminster, koja je tijekom sr. vijeka bila izvan grad. zidina, postala je trajnom rezidencijom normanskih kraljeva i vlade. Normani su obnovili zidine i podigli kameni most London Bridge. Nove mu povlastice dodjeljuje Henrik I.; postaje polit. prijestolnicom. God. 1192. od Ivana Bez Zemlje dobio samoupravu na čelu s gradonačelnikom. Poveljom Magna Charta iz 1215. potvrđene su mu i proširene povlastice. U XIV. st. postaje gl. tržište za engl. proizvodnju sukna; obrtnici se organiziraju u više od 100 cehova. Svoju je autonomiju sačuvao i za Rata dviju ruža (1455–85) te za vrijeme vladavine Tudora; razvijao se kao važno trg. i polit. središte. Prve trg. kompanije (East India Company, Merchant Adventurers i dr.) i robne burze osnivaju se u drugoj pol. XVI. i tijekom XVII. st. Za vladavine Stuarta raste njegova važnost i kao financ. i voj. središta. Potkraj XVII. st. L. već ima o. 500 000 st.; lučki promet nadmašio je onaj amsterdamske luke. Kuga je 1665. usmrtila o. 80 000 ljudi. Teško je stradao u velikom požaru 2. rujna 1666. (buknuo u pekarnici u Pudding Laneu); gotovo u potpunosti je izgorjela srednjovj. jezgra. Nakon požara počinje gradnja četvrti West End; važno mjesto u obnovi grada pripadalo je arhitektu Sir Christopheru Wrenu. Oko 1700. imao je o. 750 000 st. Posljednje grad. zidine srušene su u razdoblju 1760–66. Širenje Brit. imperija u XIX. st. dodatno je povećalo značenje Londona; rastao je i broj st. (1821. imao je 1 225 694 st.); poč. XIX. st. prvi milijunski grad na svijetu. Prva podzemna željeznica počela se graditi 1860-ih (između Paddingtona i Farringdona). Poč. XX. st. grad je brojio o. 6,6 mil. st. Teško je stradao u njem. bombardiranjima tijekom I. i II. svj. rata. Nakon II. svj. rata u Londonu je potpisan sporazum (1945) kojim je osnovan Međunar. voj. sud za nacističke zločince. Međunar. konferencija ministara Vel. Britanije, SAD-a, Francuske i SSSR-a održana je u L. 1947. u svrhu pripreme mirovnih ugovora za Njemačku. Metropolitansko područje Velikog Londona (Greater London) formirano je 1965. U razdoblju 1967–81. u četvrtima Tower Hamlets i Newham zatvoreni su lučki dokovi; na području Royal Docksa 1987. izgrađena je zračna luka, poslovni park te mnogobrojne znanstv. ustanove.