Louisiana, zastava
Louisiana, močvarna šuma
Louisiana, Baton Rouge, zgrada vlade
Louisiana, brod na Mississippiju
Louisiana, sav. država na J SAD-a; 112 836 km2 (33. u SAD-u), 4,5 mil. st. (24. u SAD-u). Na S graniči s Arkansasom, na I s Mississippijem (veći dio istočne granice tvori r. Mississippi), na J izlazi na Meks. zaljev (obala duga 589 km), a na Z graniči sa sav. drž. Texas (veći dio zap. granice tvori r. Sabine). Gl. grad Baton Rouge (223 349 st.). Sjev. dio brežuljkast (najviša točka Mount Driskill, 163 m). Obalna nizina uz Meksički zaljev; aluvijalna ravnica uz r. Mississippi. Močvarno obalno područje na I. Brojne rijeke: Mississippi, Red, Ouachita, Sabine, Pearl, Atchafalaya i Calcasieu. Delta Mississippija predstavlja 1/5 površine Louisiane. Brojna jezera, najveće Pontchartrain (1619 km2). Česti su trop. cikloni od lipnja do studenog (vrlo je poguban bio ciklon Katrina 2005. koji je odnio više od 2000 života i prouzročio materijalnu štetu od nekoliko stotina mlrd. dolara). Poljoprivreda; uzgoj pamuka (u prošlosti gl. kultura), soje, riže, šećerne trske, kukuruza, slatkoga krumpira. Stočarstvo; uzgoj goveda i svinja. Ribarstvo; izlov škampa, kamenica i rakova. Rudno bogatstvo; eksploatacija ležišta nafte (3. po proizvodnji u SAD-u) i prir. plina (2. po proizvodnji u SAD-u). Velik proizvođač soli i 2. proizvođač sumpora u SAD-u. Šumarstvo; oko 47% površine prekriveno šumama. Drvna (proizvodnja šperploče), kem., petrokem., papirna, prehr., automob., elektron. i kovinska ind. O. 12 000 km unutrašnjih plovnih vodenih putova; sa sustavom kanala Intracostal Waterway povezana s Floridom na I i Texasom na Z. Turizam. Važnija sveučilišta u Baton Rougeu, Lafayetteu, New Orleansu. Najveća luka na Mississippiju je South Louisiana, vodeća luka SAD-a i među najvećima u svijetu po prometu (259,1 mil. tona, 2002). Najveći grad i važna luka → New Orleans. Ostali veći gradovi i luke: Shreveport, Lafayette, Plaquemines i Kenner. Prvi Europljanin Hernando de Soto stigao je u L. 1541. istražujući r. Mississippi. U to vrijeme na području L. živjela su indijanska plemena Choctaw i Caddo. Franc. istraživač R. Cavelier de la Salle proglasio ju je 1682. franc. posjedom i nazvao po franc. kralju Luju XIV. Nezavisna franc. kolonija postaje 1711. Prvo stalno naselje osnovano je 1714. kraj utvrde Fort St. Jean Baptiste (danas Natchitoches). Francuz Antoine Crozat dobiva 1712. prvu trg. koncesiju; otkupljuje ju 1717. John Law koji je proširio trgovinu robljem. New Orleans, osn. 1718, postaje gl. grad L. 1722. God. 1724. Crnim kodeksom (franc. Code Noir) uređeni su odnosi s crnim stanovnicima, robovima na plantažama u delti Mississippija. U posjed franc. krune dolazi 1733. Nakon Franc.-indijanskog rata 1763. dio L. i od Mississippija Francuska je ustupila Vel. Britaniji, a područje z od Mississippija pripalo je Španjolskoj. SAD je kupio L. od Francuske 1803. za 15 mil. dolara. Dana 30. travnja 1812. postala je 18. sav. država SAD-a. Od 1849. gl. grad je Baton Rouge. Za vrijeme Građ. rata od 1861. na strani Konfederacije, protiv ukidanja ropstva. Porazom u ratu ropstvo je ukinuto 1864. Od 1868. ponovno članica Unije. Nakon II. svj. rata brži industr. razvoj.