Lužički Srbi

Lužički Srbi (Lužičani, lužički Serbjó, Serby; njem. Sorben, Wenden), slav. narod u Gornjoj i Donjoj Lužici (njem. Ober- und Nieder-Lausitz) u njem. pokrajinama Saskoj i Brandenburgu. Danas ih ima o. 60 000, od kojih njih 20 000 do 30 000 govori gornjolužičkim ili donjolužičkim dijalektom, dok ostali govore samo njemački. Potomci polapskoga slavenskog stanovništva koje je od VI. st. nastanjivalo područje između r. Saale, Rudne gore (Erzgebirge), Odre, Bóbra, Kwise, Jüterboga i Zerbsta. U povijesnim izvorima prvi se put spominju pod nazivom Surbi u djelu franačkog kroničara Fredegara iz 631. godine. Tijekom VIII. st. Lužičani su bili u postojanom sukobu s Francima i Sasima. U X. st. otpor donjolužičkih Srba ugušio je njem. vladar Oton I., nakon čega su uključeni u Ist. marku (936) i prisilno pokršteni. Koncem X. i poč. XI. st. njem. vladari pokorili su i gornjolužičke Srbe, a njihov je teritorij prvo predan u leno poljskom kralju Boleslavu Hrabrom (1018), a od 1136. ovo je područje bilo pod vlašću meissenskih markgrofova. Iste godine u sastav markgrofovije Meissen ušla je i Donja Lužica. Tijekom XII. i XIII. st., u vrijeme njemačkog prodora na Istok, najveći dio Lužičkih Srba je germaniziran. Ipak tijekom XVI. st., pod utjecajem Reformacije, javlja se književnost na nar. jeziku (prijevodi Sv. pisma). Odlukom Bečkoga kongresa (1815) Donja Lužica i dio Gornje Lužice predani su Pruskoj, a preostali dio Saskoj. Sred. XIX. st. počinje jačanje nacionalnog osjećaja među Lužičkim Srbima te se, nakon osnivanja Maćice Serbske 1847, pojavljuje težnja za kult. autonomijom i razvitkom vlastite književnosti i tiska. Javljanjem knjiž. časoposa (1809) sustavnije se skupljaju nar. pjesme i pripovijetke, razvijaju filol. i drugi studiji te bogat kult. život. U vrijeme nacizma Lužički Srbi su proganjani, a javna upotreba lužičkosrpskog jezika je zabranjena. Osnutkom Demokr. Republike Njemačke dobivaju kult. autonomiju, obnovljene su prosvjetne ustanove (Domovina) te je obnovljeno tiskanje djela lužičkih književnika, novina i časopisa (npr. Novo doba). U današnjoj ujedinjenoj Njemačkoj Lužički Srbi su nac. manjina s priznatim manjinskim pravima, uključujući škole na vlastitom jeziku, pravo služenja vlastitim jezikom u lokalnoj upravi, dvojezične cestovne i druge oznake itd.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama:

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: