ljestvica 1. glazb Skala, niz tonova poredanih prema visini jedan uz drugoga uzlazno ili/i silazno. Nastaje izlučivanjem tonova iz glazbenoga djela i prikazuje tonsku građu od koje je stvarana glazba u neko vrijeme na određenom području ili primjenjivana u djelima pojedinoga skladatelja. Iz raznolikosti u ustrojstvu glazbe tijekom njezina višetisućljetnog razvoja proizišlo je mnogo vrsti glazbenih ljestvica. Vjerojatno najranija od njih, oblikovana prije otprilike četiri tisuće godina, ima pet tonova i nazvana je pentatonska. Ljestvični sustav europske glazbe utemeljen je na ljestvicama starogrčkih sustava nizova od četiriju tonova (→ tetrakord), od kojih su, postavljanjem jednog iznad drugog (superpozicija), stvarane osmostupčane ljestvice. Ponešto izmijenjeni grčki ljestvični sustav prenesen je u srednjovjekovnu glazbenu teoriju. Prelaskom s polifonog na homofoni slog (prijelaz u XVII. stoljeće) i uvođenjem temperiranja s podjelom oktave na 12 jednakih polustupnjeva, osnovana su dva tonska roda – dur i mol, s točno određenim rasporedom slijeda cijelih i polustupnjeva u njihovim ljestvicama, koje su se mogle oblikovati na bilo kojem tonu tonskoga sustava (prema početnom tonu tako stvorenih ljestvičnih nizova /→ tonika/ dobivale bi nazive, na primjer ljestvica D-dur označivala je ljestvicu durskog načina oblikovanu na tonu d, c-mol molsku ljestvicu započetu na tonu c). Prema načelu redanja tonova u ljestvicama po visini i na tome utemeljenim intervalskim odnosima među njima, u europskoj su glazbi oblikovane dijatonske (poredak tonova po velikim i malim sekundama), kromatske (samo polustupnjevi odnosno male sekunde) i cjelostupanjske (samo velike sekunde). U prvoj polovini XX. stoljeća nastale su mikrostupanjske ljestvice (mikrotonalnost) proizišle iz pokusa nekih skladatelja u stvaranju glazbe od tonova međusobno udaljenih za četvrtinu ili šestinu dijatonskoga stupnja. Od ljestvica folklornoga podrijetla u naše su vrijeme poznate ciganska (dijatonska s povišenim četvrtim i sniženim šestim stupnjem), pa balkanski mol (dijatonska s povišenim četvrtim i prirodnim sedmim stupnjem, zapravo dorska s povišenim četvrtim stupnjem), zatim tonski nizovi s takozvanim orijentalizmima (povećana sekunda između drugog i trećeg tona u tetrakordu). U Hrvatskoj je osobita istarska ljestvica, dvoglasni netemperirani ljestvični niz u paralelnim tercama i sekstama s uzastopnim izmjenjivanjem polustupnjeva i cijelih stupnjeva 2. Niz raspoređenih podjeljaka, primjerice na kakvoj mjernoj spravi, kako bi se olakšalo stupnjevanje ili uopće kakvo mjerenje. 3. Kojiput istoznačnica za tablicu koja prikazuje, na primjer, športske rezultate, vrijednosti temperature, jačinu vjetra, potresa i sl.