Madhya Pradesh

Madhja Pradeš (Madhya Pradesh), hram Khajunaho
Madhja Pradeš (Madhya Pradesh) (na sanskrtu: Središnja država), savezna država u sjevernoj Indiji; 308 209 km2, 60 385 118 stanovnika. Graniči s indijskim državama Radžastan (Rajahstan) na sjeverozapadu, Utar Pradeš (Uttar Pradesh) na sjeveroistoku, Čatisgarh  (Chhatisgarh) na istoku, Maharaštra (Maharashtra) na jugu i Gudžarat (Gujarat) na zapadu. Podijeljena na 45 administrativnih jedinica. Od sjevera prema jugu pružaju se nizine odvojene višim zonama. Tri su klimatska razdoblja: zima (studeni–veljača), ljeto (ožujak–svibanj) i razdoblje monsuna (lipanj–rujan); temperature su od 10 °C zimi do 48 °C ljeti; godišnje primi 1200 mm padalina (90% u vrijeme monsuna). Glavni grad Bhopal. Na prostoru žive Gondi, Bhili, Baigi, Korki, Koli, Kamari i Marii; službeni jezik hindi, ali se govore i marathi i urdu. Većina stanovništva su hindusi; muslimanska manjina. Sveučilišta u Sagaru i Udžainu (Ujjainu). Poljoprivreda; glavni proizvodi: riža, proso, soja, pšenica, sirak, kikiriki, lan i pamuk. Uzgoj goveda, ovaca i koza. Ležišta ugljena, bakra, željeza, mangana, boksita i dijamanata. Prehrambena (šećerana), tekstilna (svila, juta, prerada pamuka) i kemijska industrija, proizvodnja porculana, cementa, stakla, električnih aparata; crna metalurgija. Ručna izrada tradicionalnih sarija, igračaka, voštanih figura te drvenih i metalnih ukrasa. Najraniji stanovnici bili su iz nomadskih naroda Bhil i Gond. U IV. stoljeću stvorena je država Avanti, kao središte budizma. U XIX. stoljeću dolazi pod britansku vlast (do 1947) pod imenom Središnja provincija i Berar. Preimenovana u Madhja Pradeš 1950.