magmatske stijene, primarne stijene nastale kristalizacijom ili očvršćivanjem ugl. silikatne taljevine, magme ili lave, u litosferi ili na površini Zemlje. Prema mjestu postanka dijele se na: intruzivne, dubinske ili plutonske stijene koje nastaju kristalizacijom magme u dubini; efuzivne, površinske ili vulkanske stijene koje nastaju ohlađivanjem na površini; žične ili hipabisalne stijene koje su prijelazni oblik između intruzivnih i efuzivnih m. s. Prema težinskom udjelu SiO2 dijele se na kisele (>63 % SiO2), neutralne (52–63 %), bazične (45–52%) i ultrabazične (<45 %). Iz iste magme mogu nastati različite m. s. ovisno o dubini utiskivanja i procesima diferencijacije magme. Od minerala najčešći su feldspati (glinenci), kvarc, tinjci (biotit), pirokseni, amfiboli, olivini. M. s. imaju široku primjenu kao arhit.-građev. kamen. Sadrže rude i korisne minerale.