magnetizam, svojstvo tvari ili el. struje te skup pojava povezanih s magn. poljem, koje se stvara uvijek kada se giba električno nabijena čestica, tj. kada teče el. struja. U permanentnim magnetima to su elektroni koji se gibaju u atomima. Sve tvari imaju svojstvo m. do neke mjere jer elektroni koji kruže u atomima proizvode magn. polje. Ta vrsta slabog m. je dijamagnetizam. Paramagnetizam se javlja u atomima i molekulama s nesparenim elektronima, tj. u slobodnim atomima, slobodnim radikalima i dr. Najvažnija vrsta m. je feromagnetizam koji pokazuju tvari kao željezo, nikal, kobalt, a koje se mogu magnetizirati čak i slabim magn. poljima. Ako tvari ostanu magnetične i nakon djelovanja vanj. polja, onda se govori o permanentnim magnetima. Magnetične tvari gube svoja magn. svojstva zbog udaraca ili zagrijavanja do određene temp. Elektromagneti obično imaju željeznu jezgru oko koje je namotana uzvojnica. Grana znanosti koja se bavi magnetizmom Zemlje kao i svojstva tog magnetizma zove se → geomagnetizam.