mahovine (Bryophyta), mahovi, skupina stablašica najnižega razvojnog stupnja, od steljnjača se razlikuju višestaničnim rasplodnim organima te izmjenom spolne i nespolne generacije, pa su bliske papratnjačama. Visoke su nekoliko centimetara, zbijene u guste, uspravne ili polegnute busene. Tijelo je stabalce pričvršćeno za podlogu nitima nalik korijenovim dlačicama. Kopneni organizmi, žive pretežito u vlažnim i močvarnim staništima, neke na deblima i grmovima drveća, lako i brzo se rasprostiru, u arktičkom su području jedini predstavnici vegetacije (tundre). Primaju vodu čitavom površinom i prilično je jako upijaju te su važne u šumama jer zadržavaju vlagu u tlu. Budući da naseljuju tlo bogato raspadnim tvarima (truli panjevi i sl.), stvaraju uvjete za razvoj više vegetacije. Podnose jaku sušu i visoke temperature. Dijele se u tri razreda: jetrenjarke (najpoznatija je zdenčara ili zvjezdičarka), antocerote i listaste ili prave m. (najpoznatije: obični vlasar, mah tresetar u cretovima i mahovine sadrotvorci, koje naseljuju krške vode Dinarida i sudjeluju u stvaranju sadrenih barijera).