Maine, zastava
Maine, obala
Maine, Augusta
Maine, Saco, rijeka i natkriveni most
Maine, jelen
Maine, Portland
Maine, sav. država, SAD; 1 305 728 st, 79 931 km2 (zajedno s unutrašnjim morem 86 156 km2). Najveća od 6 država Nove Engleske. Leži u sjeveroist. kutu SAD-a, uz atlantsku obalu. Na SZ i SI graniči s Kanadom (provincije Québec i New Brunswick), a na Z sa sav. državom New Hampshire. Gl. grad Augusta. Najrjeđe naseljena sav. država i od r. Mississippi. Najviši vrh države je Mount Katahdin (1606 m) u gorju Appalachian; duž granice prema Quebecu i New Hampshireu brojna ledenjačka jezera i doline. Obala (5630 km) pješčana, mjestimično kamena, pruža se u smjeru JZ–SI. Pred obalom o. 1200 otoka. Visoke plime (3,7–7,3 m). Rijeke teku ugl. od S prema J, najvažnije St. John i Allagash. Mnogobrojna jezera (najveće Mooshead). Prosj. godišnje temp. od 3° do 4 °C na S i 6° do 7 °C na J; prosj. ljetna temp. 17 °C, a zimska -7 °C. Godišnje između 910 i 1220 mm padalina. Gotovo 90% države pod šumom; bor, jela, smreka, breza i javor. Stanovništvo uglavnom koncentrirano uz obalu i riječne doline; više od polovice živi u gradovima. Najveći su Portland (538 544 st.), Lewiston, Auburn, Bangor, Augusta, Waterville. Prvi kolonijalisti iz Europe bili su engl. i škot. protestanti (poznati kao Down East Yankees); ubrzo doselili Francuzi, Nijemci i Irci. Indijanci žive u rezervatima. Prirodna bogatstva odnose se na šume, pijesak, vapnenac, građev. materijal, nalazišta bakra, cinka i poludragoga kamenja. Razvijeno povrtlarstvo, voćarstvo te mliječno stočarstvo. Raznovrsna ind.: prehr., drvna, kožarska te ind. papira. Turizam. Razvijena prom. mreža. Gl. morske luke Portland i Searsport. Mnogobrojna sveučilišta i fakulteti. NP Acadia (na otocima Mount Desert i Isle au Haut), prvi nacionalni park i od r. Mississipi. Tragovi naseljenosti od neolitika; u X. st. ondje su obitavala mnogobrojna indijanska algonkinska plemena. Potkraj XV. st. otkrivaju ga Europljanima S. i G. Caboto; prva engl. i franc. uporišta nastaju poč. XVII. st. (franc. naselje na otoku Sainte-Croix i englesko na ušću rijeke Sagadahoc – oba naselja nisu se duže održala). Od 1606. M. je dio posjeda engleske kompanije Plymouth. Od 1620-ih podižu se oko rijeka Sagadahoc i Merrimac prva stalna naselja. Razgraničenjem 1763. gotovo cijelo područje ranije Nove Francuske, uključivo i M., pripalo je Velikoj Britaniji. Missourijskim sporazumom M. je odvojen od Massachusettsa te kao 23. samostalna država primljen u Uniju 1820. Od 1832. glavni grad je Augusta.