majmuni (iz arap.) (Primates), red sisavaca. Oči su im okrenute prema naprijed, uške malene, mogu uspravno hodati, imaju dobro razvijen mozak. Na nogama imaju pet prstiju, od kojih se u većine palac može primaknuti ostalim prstima tako da mogu obuhvatiti granu. Žive najčešće u većim skupinama, zadržavaju se na drveću, hrane se pretežito biljnom hranom. Nastanjuju tople krajeve Afrike, Azije i Amerike (u Europi samo bezrepi magot na gibraltarskim stijenama). Dijele se u podredove: a) polumajmuni (Prosimi) – lemur, indri, prstaši (svi žive na Madagaskaru), lori, galago (u Africi i jugoist. Aziji); noćne životinje, od veličine miša do 1 m), b) zastopaljci (avetnjaci; imaju velike okrugle oči, velike uške, noćne su životinje, žive na Sumatri, Borneu, Javi) i c) pravi m. (Anthropoidea). Među potonjima razlikuju se širokonosci (m. Novog svijeta iz Meksika, Sr. i Juž. Amerike, nozdrve su im okrenute prema van i na stranu, nemaju ličnih vrećica ni stražnjičnih žuljeva, duga su repa kojim se prihvaćaju za grane, dnevne su životinje; među njima su najpoznatiji kapucini, pandžaši, svilaši), uskonosci (m. Starog svijeta iz Afrike i Azije, nozdrve su im okrenute prema dolje i naprijed, imaju lične vrećice i stražnjične žuljeve, ne mogu se repom prihvaćati o grane; među njima su najpoznatiji zamorci, pavijani, sakati m., makaki, vitki m.) i čovjekoliki m. (nemaju ni ličnih vrećica, ni stražnjičnih žuljeva, ni repa, a prednji su im prsti dulji od stražnjih). Mali čovjekoliki m. (giboni) žive u ist. i jugoist. Aziji. U velike čovjekolike majmune spadaju čimpanze i gorile (u sr. Africi) i orangutani (u jugoist. Aziji).