rase, ljudske

rase, ljudske, veće ljudske skupine koje se međusobno razlikuju po fizičkim karakteristikama kao što su boja kože, očiju i kose, veličina i građa tijela, oblik lica i lubanje i sl. Za razliku od bioloških pojmova vrste i podvrste, antropološki pojam rase niži je od biološkoga pojma podvrste, budući da sva ljudska bića pripadaju istoj biološkoj podvrsti Homo sapiens sapiens. Shvaćanje po kojem su se sve rase razvile od istoga pretka javlja se već u Bibliji; Noini sinovi Sem, Ham i Jafet ujedno su i praoci tada znanih triju velikih rasnih skupina (semitske, hamitske i kavkaske). Stariji antropolozi vjerovali su u postojanje pojedinih “čistih” rasa u prapovijesti čovjeka, što suvremena antropologija odbacuje. Tako su prije bile uobičajene podjele na bijelu (Europljani), crnu (Afrikanci) i žutu (Azijci) rasu. Takve su podjele poslije razvijene u mnoge potpodjele te neki autori razlikuju i više od 50 rasa. Jednu od utjecajnijih takvih klasifikacija predložio je R. Biasutti (1955), koji razlikuje dvije primarne i dvije sekundarne rasne skupine. Sekundarne su subekvatorska (današnja tamilska, etiopska, saharska i dr.), te pacifičko-američka (mikronezijska, polinezijska, andska, aleutska i dr.). U primarne bi se ubrajale skupine ekvatorskih rasnih oblika (australoidna i negroidna sa suvremenim oblicima od tasmanijske i papuanske do hotentotsko-bušmanske i negritske), te velika rasna skupina primarnih borealnih oblika u koju bi se ubrajali svi mongoloidi i europeidi, te među potonjima današnje mediteranske, nordijske, iranske, indijske, alpske, baltijske, dinarske i pamirske rase.
Od najstarijih vremena razne teorije o rasama zlorabile su se u političke svrhe. U vrijeme kolonijalizma razvilo se i shvaćanje o urođenim mentalnim razlikama između ljudi. Ono je trebalo opravdati podređeni društveni status pojedinih afro-azijskih i drugih naroda. U ime nacističke politike očuvanja “čiste” arijske rase vršen je i genocid nad “Semitima” (Židovima) i drugim “nearijskim” (“nižim”) narodima. Takva su mišljenja u znanosti danas posve napuštena, a njihovo se političko izražavanje i osuđuje (→ rasizam). Intelektualne i druge psihološke razlike koje se mogu utvrditi između pojedinaca unutar iste rasne skupine ne mogu se utvrditi i kao razlike između samih rasnih skupina; eventualne razlike proistječu ponajprije iz kulturnih i drugih društvenih uvjeta života pojedinca i naroda, te nisu biološki određene.
Većina antropologa danas drži da je čovjekovo podrijetlo vezano uz područje srednje Afrike te da su rase nastale kasnijim širenjem pojedinih skupina na različita područja gdje je, kroz mnogo tisuća godina, došlo do rasnih promjena, uvjetovanih potrebom prilagodbe čovjeka fizičkoj okolini, pogotovo pri ekstremnim uvjetima kao što su hladnoća ili toplina. Tako i crna boja kože, svojstvena inače veoma različitim rasnim tipovima u Africi i Aziji, poboljšava zaštitu od Sunčevih zraka (na primjer od raka kože). Naglašena sličnost andskih Indijanaca Kečua i tibetskih Šerpa objašnjava se sličnim fizičkim uvjetima života. Također, rano križanje rasa i isprepleteni srodnički odnosi osporavaju uvjerljivost antropogeografskih određenja rasa. Suvremena molekularna genetika utvrdila je da su genske varijacije unutar iste rasne skupine veće od prosječnih varijacija između različitih rasnih skupina, to jest da odgovarajući fenotip unutar jedne rase nema važnijeg utjecaja na njezin genotip. Suvremena istraživanja opovrgnula su neka prijašnja rasna shvaćanja; tako je razmjerno slabija zastupljenost krvne grupe 0 među stanovništvom srednje Azije, kako se pokazalo, nastala kao posljedica slabije otpornosti ljudi s tom krvnom grupom na česte epidemije bubonske kuge. Zato mnogi antropolozi odbacuju i samu potrebu rasnih klasifikacija, te se suvremena antropologija više usmjerava istraživanju ljudskih različitosti nego rasnih sličnosti. Tako pojam rase gubi tradicionalno značenje isticanja “rasnih razlika” te poprima oprečno značenje borbe protiv rasnih predrasuda.

rase, ljudske, portreti različitosti 1. Laponac iz Norveške, 2. plavokosi mladić iz SAD-a, 3. Ukrajinka iz Zaporožja, 4. grčki gardist, 5. stari Mediteranac, 6. Afganistanac iz Herata, 7. Indijac iz Pandžaba, 8. Indijac iz središnje Indije, 9. Indijka iz južne Indije, 10. tibetski hodočasnik, 11. Sibirac, 12. Kinez Han, 13. tradicionalni Korejac, 14. japanski dječak, 15. Vijetnamka, 16. Malajac iz Malaka, 17. Sarawak iz Malezije, 18. Melanezijac iz Nove Kaledonije, 19. Maor s Novog Zelanda, 20. Aboridžin, 21. Indijanac Dakota, 22. djevojčica s Anda, 23. Egipćanin, 24. Masai iz Tanzanije, 25. Nigerijka iz Kanoa.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama: