Melanezija
Melanezija (grč. mélas crn; nesos, otok), jedna od triju regija Oceanije; obuhvaća o. 960 000 km2 s oko 10 miliona st. Leži u jugozap. dijelu Tihog oceana, si od obala Australije, između Mikronezije na S i Polinezije na I. Pruža se u smjeru SZ–JI od otoka Nove Gvineje do otočja Fiji. Melaneziju čine otok Nova Gvineja s obližnjim otocima (otočja D’Entrecasteaux, Louisiade), Bismarckovo otočje, Solomonski otoci, otočje Santa Cruz, Novi Hebridi s otočjima Banks i Torres (Vanuatu), Nova Kaledonija, otočje Loyauté te otočne skupine Fiji i Admiralitetski otoci. Otoci su vulkanskog podrijetla, ugl. planinski; mnogo aktivnih vulkana, česti potresi. Pretežno građeni od starih metamorfnih stijena prekrivenih mlađim vulkanskim sedimentima. Klima je trop. i vlažna; neznatna kolebanja temperatura (od 25 do 28 °C). Godišnja količina padalina do 3800 mm; kišno razdoblje od XII. do III. mjeseca, sušno od IV. do XI. mjeseca. Vegetaciju čini trop. kišna šuma; vrlo raširena. Starosjedilačko stanovništvo su Melanezijci, govore malajsko-polinezijskim jezicima. Poljoprivreda; uzgoj kokosove palme, sago-palme, banana, tara, batata, manioke, kakaovca, kave i šećerne trske (izvoz kopre, kave, šećera). Ribarstvo. Ležišta kroma, nikla, mangana na Novoj Kaledoniji i Fijiju, zlata i bakra na Papui Novoj Gvineji i Fijiju; naftna polja na Novoj Gvineji. Pom. veze s Australijom i Novim Zelandom; zračni promet. Turizam. Samostalne države Fidži, Papua Nova Gvineja, Solomonski otoci i Vanuatu; Nova Kaledonija je franc. prekomorski teritorij, zap. dio otoka Nove Gvineje u sastavu indonez. provincije Papua (nekoć Irian Barat). Važnija naselja: Port Moresby (Papua Nova Gvineja), Jaya Pura (Papua), Nouméa (Nova Kaledonija), Suva (Fidži), Vila (Vanuatu) i Honiara (Solomonski otoci).