mirodije (novogrč.), mirisna ulja i tvari biljnog podrijetla; začini koji se dodaju jelu i piću radi dobivanja poželjnog okusa ili mirisa. Uporabu m. bilježe još najstarije babilonske kuharice u receptima zapisanima na glinenim pločicama. U Europi se od davnina kao m. rabe lovor, ružmarin, mravinac, bosiljak, peršin, pelin i druge biljke, neposredno u prir. obliku (list, korijen, kora, lukovice i dr.), ili mljevene, sušene, konzervirane. U industr. obradi često se pripremaju u raznim koncentratima; jedan od svjetski poznatih takvih pripravaka je Vegeta, koja se od 1958. proizvodi u koprivničkoj Podravci. Potražnja za os. cijenjenim m. iz trop. i suptrop. krajeva (papar, cimet, vanilija, muškatni orah, razne vrste paprika i dr.) dala je neposredan poticaj velikim geogr. otkrićima u XV. i XVI. st. Računalo se da prodajna cijena jednog broda natovarenog m. može isplatiti tri i više eventualno izgubljenih brodova. Također, borba za monopol u trgovini m. između eur. pom. sila prva je otvorila put kasnijem kolonijalizmu.