 |
|
| Službeni naziv: | Republika Malavi, Mfuko la Malawi (čičeva), Republic of Malawi (engleski) |
| Površina: | 118 484 km2 |
| Stanovništvo | (procjena 2002): 10 743 000 (91 stanovnika/km2); 15% gradsko |
| Glavni grad | Lilongwe, 646 800 stanovnika (procjena 2005) |
| Upravna podjela | 3 regije, 26 distrikata |
| Službeni jezik | čičeva, engleski |
| Valuta | kvača (MWK) = 100 tambala |
Malavi, država u jugoist. Africi, duž zap. i juž. obale jezera Malawi (Nyasa); graniči s Tanzanijom na S, Mozambikom na I, J i JZ te Zambijom na Z i SZ; nema morske obale.
Prirodna obilježja
pejsaž s južnog dijela gorja Mulanje
gorje Mulanje
Malavi se nalazi u unutrašnjosti juž. Afrike, i i j od istoimenog jezera (ili Nyasa). Proteže se u smjeru S–J u obliku pojasa duga gotovo 850 km, široka do 160 km. Zauzima područje Istočnoafr. tektonskog jarka i ravnjake z od njega. Ravnjaci su na 700–1400 m. n. m., građeni od kristalinskih stijena, djelomično raščlanjeni riječnim tokovima; na S se nad njima uzdiže gorje Nyika (vrh Nganda, 2606 m), u sred. dijelu Viphya (Uzumara, 1943 m), a na JZ Dedza (2170 m). Prema I i J ravnjaci se spuštaju u tektonski jarak čije dno ispunjava jezero. Zap. i juž. priobalje široko je 10–30 km, mjestimično močvarno. U juž. dijelu zemlje, dnom jarka koji se stepeničasto spušta, pruža se dolina r. Shire. Istočno od nje stijene Afr. štita pokrivene su paleozojskim pješčenjacima u kojima je oblikovano raščlanjeno gorje Mulanje, najviši dio zemlje (Sapitwa, 3002 m). Klima je savanska u višim dijelovima modificirana reljefom. Ljeta (studeni–travanj) su vruća i vlažna, zime (svibanj–listopad) svježe i suhe. Padaline donose jugoist. pasati, najviše ih ima na privjetrinskim padinama gorja (i više od 2500 mm), na ravnjacima većinom 1000–1500 mm, a u dolini Shire samo 650–900 mm. Temp. jako ovise o visini. U dolini Shire sr. srpanjska temp. o. 21 °C, u listopadu 29 °C. Na ravnjacima temp. su između 21 °C u listopadu i 14 °C u srpnju; u gorju je mraz uobičajen. Lokalno na klimu ublažujuće djeluje jezero. Na visočju prevladava savanska šuma (miombo) i savana s visokim travama, a u jarku, zbog suhoće, savana s niskim travama i šumama akacije uz riječne tokove. Šume zauzimaju 29% površine, dosta je velik udio uzgojenh šuma s vrstama mekog drva. Najveći dio zemlje pripada slijevu jezera Malawi, a u konačnici Indij. oceanu. Riječna mreža slabo je razvijena; na Z s ravnjaka jezeru pritječu ugl. manji tokovi. Najveća r. Shire odvodnjava jezero Malawi, a ulijeva se u Zambezi. Na JI je slano jezero Chilva (2600 km2), a na I Chiuta, oba bez otjecanja u more. Na r. Shire je i slano jezero Malombe.
Stanovništvo
žene na selu
Gotovo cjelokupno st. čine afr. crnci bantuske skupine, a među pojedinim narodima jezične i kult. razlike su male. Najbrojniji narod je Chewa (Čeva, o. 60%), zatim Nyanja (na J, 10%), Yao (uz jugoist. granicu, 9%), Tumbuka, Tonga, Sena, Lomwe, Ngoni i dr. Broj Europljana i Azijaca jako je smanjen, ima ih manje od 1%. Služb. su jezici čičeva, jezik najbrojnijeg naroda, i engleski (govori ga samo petina st.). Gustoća naseljenosti veća od 90 st./km2, ali vrlo neravnomjerna. Na J, u dolini Shire i oko nje, na 8% površine živi 30% st., a gustoća je o. 350 st./km2. Na S i dijelovina ravnjaka na Z i J gustoća je 30–80 st./km2. St. je većinom ruralno. Najveći je gl. grad Lilongwe (646 800 st.) u sred. dijelu zemlje. Slijede Blantyre (584 900), Mzuzu (128 400, jedini veći grad na S), Zomba (80 900), Kasungu (42 600), Mangochi (40 200). Porast broja st. brz je (25‰ god., prosj. 1980–2001) čak i za subsaharske prilike, iako je od 1990-ih počeo usporavati zbog pada rodnosti i rasta smrtnosti (AIDS). Stope rodnosti su o. 44‰, a smrtnosti 23‰. Udio st. mlađeg od 15 g. je 47%, starijih od 65 g. je samo 3%. Medijalna starost je 16 g., a očekivano trajanje života 38 g. Po religijskoj pripadnosti o. 3/4 su kršćani (55% protestanti, 20% katolici, većinom na J), o. 20% muslimani. Nepismena je oko četvrtina muškaraca i polovica žena. Od uvođenja besplatnog osnovnog školovanja jako je poraslo pohađanje osnovnih škola. U srednje škole i dalje ide malo djece. Sveučilišta u Zombi (osn. 1964) i Mzuzuu (od 1998).
Gospodarstvo
ulica u gradu Mzuzuu
ribari na jezeru Malawi (Nyasa)
M. spada među najsiromašnije zemlje svijeta s BNP-om manjim od 200 USD/st. Uza stranu pomoć i kredite 1970-ih poboljšana je poljoprivr. proizvodnja i osigurana samoopskrbnost, ali je ovisnost o izvozu jeftinih poljoprivr. proizvoda, smanjivanje pomoći i otežan izvoz preko Mozambika (građ. rat) uvjetovalo krizu tijekom 1980-ih. Nakon promjene vlasti sred. 1990-ih pokušaji privlačenja stranih ulaganja dali su slabe rezultate jer zemlja nema prir. resursa niti kvalitetne radne snage, slabo je tržište i izvan je važnijih komunikacija. Ipak, stope rasta gospodarstva (3,6%, prosj. 1990–2001) više su od rasta st. Poljoprivreda je i dalje iznimno važna – zapošljava više od 4/5 st. i daje više od trećine dohotka. Od kultura za vlastite potrebe uzgajaju se kukuruz, kasava, grah, sirak, krumpir, brašnaste banane i dr. Komerc. poljoprivreda još od 1960-ih usmjerena je na tri gl. kulture: duhan, čaj i šećernu trsku, a uzgajaju se i kikiriki, kava, pamuk i dr. Stočarstvo je dobro razvijeno (koze, goveda, svinje), a na jezeru Malawi važan je ribolov, dijelom i za izvoz. Šumarstvo je važno na uzgojenim šumama u sjev. planinskom području i povezano je s razvojem drvne i ind. papira. Rudno bogatstvo je skromno, vadi se drago i poludrago kamenje, boksit, nešto ugljena i vapnenac za cement; nalazišta ostalih ruda su neisplativa. Gotovo sve potrebe za el. energijom zadovoljavaju hidroelektrane na r. Shire. Ind. je namijenjena domaćim potrebama ili tek osnovanoj preradi proizvoda za izvoz. Najvažnije su grane prehr. (duhan, šećer, meso), tekst., duhanska, ind. građev. materijala, papira i kemijska (etanol iz melase kao gorivo). Turizam ima dobre mogućnosti, ali tek je u začetku. Izvoz još znatno zaostaje za uvozom. Izvoze se ugl. poljoprivr. proizvodi: duhan (60%), čaj, šećer, pamuk, kava, kikiriki, drvni proizvodi, najviše u JAR, Njemačku, SAD. Uvoze se naftni proizvodi, strojevi i vozila, kem. proizvodi, roba široke potrošnje, najviše iz JAR-a, Zambije, Vel. Britanije, Indije. U cestovnoj mreži važno je longitudinalno povezivanje cestama uz jezero i na ravnjaku, a gušća mreža je na J. Želj. promet razvijen je samo u juž. dijelu. Na Z vodi krak do Zambije, a dvije želj. veze prema mozambičkim lukama: Nacali na I i Beiri na J. U unutrašnjem povezivanju važna je plovidba jezerom Malawi i dijelom plovne rijeke Shire.
BNP (2002): 1,72 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (2001):
poljoprivreda 37%, industrija 15%, usluge 48%
Udio zaposlenih po sektorima (2001):
poljoprivreda 82%, ostalo industrija i usluge
Nezaposlenih (2003): – %
Inflacija (1990–2001): 33%
Realan rast gospodarstva (1990–2002): 3,1%
Uvoz (2000): 305 mil. USD
Izvoz (2000): 203 mil. USD
BNP (2002): 1,72 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (2001):
poljoprivreda 37%, industrija 15%, usluge 48%
Udio zaposlenih po sektorima (2001):
poljoprivreda 82%, ostalo industrija i usluge
Nezaposlenih (2003): – %
Inflacija (1990–2001): 33%
Realan rast gospodarstva (1990–2002): 3,1%
Uvoz (2000): 305 mil. USD
Izvoz (2000): 203 mil. USD
Povijest
Tragovi ljudske naseljenosti datiraju od prije 50 000 g. Starosjedilački narodi Bantu utemeljili su u XV. st. državu plemenskoga saveza Malavi, ali se ona već u XVI. st. počela osipati. Od XVII. st. juž. krajeve istražuju Portugalci, dok su područja na sjeveroistoku pod utjecajem arap. emirata ist. Afrike. Od 1859. područja Malavija istražuje D. Livingstone, što otvara put daljnjim prodorima Britanaca. Sporovi o podjeli kolonija između Britanaca, Nijemaca i Portugalaca okončani su potkraj XIX. st. ugovorima o razgraničenju te 1891. Vel. Britanija proglašava protektorat nad Malavijem, prozvavši ga Nyassaland (od 1893. do 1907. M. je Britanski centralnoafrički protektorat, a potom do 1964. ponovno Nyassaland). Od 1944. jača borba za državnu neovisnost; te je godine osnovan Afr. nac. kongres Njase (NANC) . God. 1953. Britanci ustrojavaju novu upravno-terit. jedinicu Federacija Rodezije i Njase; 1959. zabranjen je NANC, a polit. prvaci na čelu s Hastingsom Kamusom Bandom su zatvoreni. Iste godine osniva se Stranka kongresa Malavija (MCP) s polit. programom istovjetnim stranci NANC. God. 1961. Britanci su revidirali ustav Malavija; iste je god. na izborima za Zakonodavno vijeće pobijedila MCP te je H. K. Banda ušao kao ministar u vladu Njase. God. 1963. Njasa stječe punu unutar. autonomiju s pravom istupanja iz Federacije Rodezije i Njasa, koja iste god. i pravno prestaje postojati, a predsj. vlade postaje H. K. Banda; neovisnost je proglašena 1964, kada je zemlja ponovno dobila svoje staro ime Malavi. God. 1966. proglašena je republika (tada je M. član Commonwealtha), a H. K. Banda postao je njezin prvi predsjednik; 1971. proglašen je doživotnim predsjednikom. Na izborima za Nac. skupštinu 1971, 1976. i 1978. kandidirani su isključivo članovi njegove stranke, koja istodobno postaje i jedina legalna stranka u državi; članove parlamenta bira sam predsjednik, koji je – uz uže polit. vodstvo – prigrabio najveći dio kapitala i vlasništva nad kompanijama. Oporbeno djelovanje protiv Bandine samovlade gušeno je brutalnim mjerama (uhićenja i zatvaranja oporbenih vođa, nasilje nad studentima, cenzura tiska i dr.). Nakon više desetljeća terora H. K. Banda je 1994. prisiljen odstupiti; potom je na prvim slobodnim izborima za predsj. izabran Bakili Muluzi, ponovno biran i 1999. God. 2004. izbore dobiva čelnik Ujedinjene demokr. fronte Bingu wa Mutharika.