Manhattan
Manhattan, karta Manhattana (Mannados ili New Amsterdam) 1661, New York, SAD
Manhattan, okrug New Yorka, JI sav. države New York, SAD; o. 80 km2, o. 1,5 mil. st. Kult., poslovno (financ.) i trg. središte grada. Nalazi se najvećim dijelom na istoimenom otoku. Mostovima (Brooklyn, Williamsburg, Queensborough i dr.), tunelima (Holland, Lincoln i dr.) i trajektnim vezama povezan s drugim okruzima te s New Jerseyem i otokom Staten Island. Tekst., prehr. ind. Wall Street (burza, banke). Peta avenija (5th Avenue); muzeji (moderne umjetnosti, Metropolitan Museum of Art, Guggenheimov, gradski, prirodoslovni, žid. i dr.) i luksusne trgovine odjećom. Broadway; kazališta. Najviša zgrada neboder Empire State Building (381 m; sagrađen 1931), Rockefeller Center (1931−39), Madison Square Garden Center (1968) sa šport. objektima, zgrada UN-a na East Riveru (1947–53), Grad. vijećnica (1802–11), zgrada Opere Metropolitan i dr. Brojne knjižnice. Katedrala St. Patrick (1879; tornjevi 1888), crkva sv. Trojstva iz 1697. (obnovljena 1846), got. katedrala St. John the Divine (1892; najveća got. katedrala na svijetu). Central Park (1850-ih; najveći grad. park). Tal., kin. i hispanska četvrt. Kult. (umj.) četvrt SoHo. Turizam. Visoke škole i sveučilišta (New York, Columbia, Rockefeller, Pace i dr.). Poznata škola glazbe, drame i slikanja Julliard School, Amer. akademija dram. umjetnosti (1884), Glazbena škola i dr. Na juž. dijelu M. Nizozemci su 1615. podignuli skladište, a 1623. tamo se naselilo 30-ak obitelji iz Amsterdama. God 1626. teritorij M. otkupljen je od Indijanaca. Nizozemci su podigli utvrdu Fort Amsterdam. Englezi ga zaposjeli 1664. i preimenovali u → New York.