Manila, gl. i najveći grad te vodeća luka Filipina, z od Quezón Cityja; 10 443 877 st. (aglomeracija 16 608 723 st.). Smjestio se na JZ otoka Luzona, na ist. obali istoimenog zaljeva, na ušću plovne r. Pasig. Trg., industr., financ. (burza i banke) i kult. središte. Želj. i cestovno čvorište. Brodogradnja. Prehr. (riža, šećer), kovinska, tekst., duhanska (cigare i cigarete), farmaceutska i kem. (sapuni) ind. Proizvodnja obuće. Tiskarstvo i nakladništvo. Predsj. palača Malacańang. Na juž. obali Pasiga stari utvrđeni španj. grad Intramuros (osn. 1571) sa zidinama iz 1590. Nekoliko barok. crkava; od 1993. na Uneskovu popisu svj. kult. baštine. Sveučilišta Santo Tomás (osn. 1611), Manila (osn. 1913), Dalekog istoka (osn. 1934) i dr. Međunar. zračna luka. Manilu je osnovao 1571. španj. osvajač Miguel López de Legaspi kao utvrđenu koloniju. Isusovci osnivaju prvu obrazovnu ustanovu na Filipinima 1601. Tijekom Sedmogodišnjeg rata (1762–64) pod brit. okupacijom. U kolovozu 1898, tijekom Španj.-amer. rata, pripala SAD-u. Od 1942. do 1945. pod jap. okupacijom. Gl. grad Filipina nakratko postaje 1946; Quezón City bio je gl. grad u razdoblju 1948–76. M. je stradala u potresu 1968, te poplavi 1972. Od 1976. ponovno postaje gl. grad Filipina.