Marat, Jean-Paul, francuski revolucionar (Boudry, Švicarska 24. V. 1743 – Pariz, 13. VII. 1793). Liječnik, prirodoznanstvenik, publicist i pisac. Sljedbenik enciklopedista. Godine 1773. objavio u Londonu studiju Filozofski esej o čovjeku; u djelu Okovi ropstva (1774) iznio kritiku državnoga sustava u Engleskoj. Po povratku u Francusku 1776. djelovao kao liječnik tjelesne garde grofa d’Artoisa (kasnijega Karla X.). Poznat po liberalnim motrištima. Zalagao se za ukidanje torture i smrtne kazne, prevenciju zločina odgojnim metodama i sl. Počeci revolucionarnih događanja uvlače ga u politiku i zbližavaju s jakobincima. Od rujna 1789. djelovao na izdavanju više glasila, najpoznatije je L’Ami du peuple (Prijatelj naroda), u kojima traži opću liberalizaciju društva. Ubrzo stekao široku popularnost. Godine 1792. postao član kluba kordeljera (→ Cordeliers); biran u Konvent, ali se formalno nije priključio nijednoj stranci. Nakon smaknuća kralja 1793. sukobljava se sa → žirondincima. Smatran radikalnim republikancem, optužen za veleizdaju i predan Revolucionarnom sudu, ali i oslobođen optužbe. Jedan od vođa udara protiv žirondinaca (31. V – 2. VI. 1793). Ubila ga je → Charlotte Corday.