Maryland, zastava
Maryland, Annapolis, Pomorska akademija
Maryland, Baltimore, luka
Maryland, vodopad na rijeci Potomac
Maryland, tunel i most u zaljevu Chesapeake
Maryland, sav. država na I SAD-a; 25 316 km2, 5 624 300 st. Prostire se od obalnog područja uz Atlantski ocean (zaljev Chesapeake), preko sred. urbaniziranog područja (Baltimore) do obronaka Appalachians u unutrašnjosti. Ribarstvo, stočarstvo; ind. (kovinska, elektron., prehr.); turizam. Važ. gradovi: Baltimore, Annapolis (gl. grad), Hagerstown, Gaithersburg. Tragovi naseljenosti na današnjem području M. datiraju u prapovijest. Područje obale M. prvi je istražio pomorac John (Giovanni) Cabot (1498), a zatim tek u XVII. st. John Smith (1608) i William Clairborne; potonji je 1631. na otoku Kentu uspostavio prvu postaju za trgovinu krznom. Intenzivnija kolonizacija M. vezuje se uz engl. plemićku obitelj Calvert; George Calvert, katolik, uputio je molbu engl. kruni da mu se dodijele zemlje s od kolonije Virginije, kako bi se ondje naselili katolici i pripadnici drugih vjeroispovjesti, nepoćudnih u nekim eur. zemljama. Tek poslije njegove smrti (1632) njegov je sin Cecilius stekao pravo (kao lord posjednik) na upravljanje područjem između r. Potomac i 40° s. g. š. U čast engl. kraljice Marije (Mary) kolonija je dobila ime M.; prvo naselje (St. Mary’s City) podignuto je 1634. uz obalu otoka St. Clements. Zakonom o toleranciji (1649) M. je postao prva amer. kolonija sa slobodom vjeroispovijesti. God. 1691. lordovi Baltimorea prepustili su kruni svoja stečena prava u M. te područje postaje kralj. kolonija (do 1715, kada im je pravo posjedovanja vraćeno). God. 1774. M. se pridružio drugim amer. kolonijama u njihovu prosvjedu protiv brit. uprave i uputio svoje izaslanike na kongres u Philadelphiji. Dana 3. VI. 1776. proglašena je neovisnost M., a u studenom je proglašen ustav. God. 1788. M. je ratificirao i ustav SAD-a. U ratu protiv Vel. Britanije 1812. brit. postrojbe su se iskrcale u M. i porazile amer. vojsku kod Bladensburga, ali su uskoro poražene kraj Fort McHenryja. Po izbijanju građ. rata (1861–65) snage Unije zaposjele su sve važnije vojno-strateške pozicije u M. Tijekom rata ondje nisu vođeni značajniji voj. sukobi (osim bitke kraj Antietama 1862); okončanje rata i proglašenje novoga ustava (1867) omogućilo je brži gosp. i kult. razvoj M.