Moravska, Třebova, glavni trg
Moravska, moravski ples
Moravska (češ. Morava, njem. Mähren), pov.-geogr. regija na I Češke Republike. Čine je Jihomoravský, Moravskoslezký, Olomoucký i Zlínský kraj; 21 724 km2, o. 4 mil. st. Na Z je Češko-moravska visočina, na I su Mali Karpati, na S je gorje Jeseník koje ju dijeli od Šleske. Moravska vrata (povijesno strateški važna ruta S–J). Sred. dijelom M. protječe r. Morava. Poljoprivreda. Ind. čelika i željeza. Rudna ležišta ugljena (Ostrava i Karviná), nafte, željeza, bakra, srebra i olova. Najveći je grad i vodeće tekst. središte Brno (u prošlosti gl. grad Moravske). Veći gradovi: Zlín (ind. obuće), Ostrava (rudarsko i industr. središte) i Olomouc. Arheol. iskapanja svjedoče da je područje Moravske bilo naseljeno već od ←II. tisućljeća. Potom je, do sred. I. st., bila nastanjena keltskim plemenima (Boji i Kotini), a u razdoblju između ←10–←15. ovo područje osvaja germansko pleme Kvadi. God. 567. i poslije Kvadi pod pritiskom avarskih plemena bježe iz M., a na to se područje tijekom VII. st. naseljavaju Slaveni. U istom je stoljeću M. bila u sastavu saveza slav. plemena koje je predvodio Samo. Nakon njegove smrti izdvaja se kao samostalna država, a u IX. st. bila je središte Velikomoravske države koja je vrhunac doživjela između 830. i 906, u vrijeme knezova Mojmira I., Rastislava, Svatopluka i Mojmira II. Potkraj IX. st. Svatopluk je ratovao protiv franačkoga cara Karla III. Debeloga i njegova nasljednika Arnulfa. U posljednjoj četvrtini IX. st. u M. su, na poziv Rastislava, a u cilju borbe protiv germanizacije, stigli braća Ćiril i Metodije. Njihova je zadaća bila utemeljenje neovisne slav. Crkve na području Velike Moravske. Veliku Moravsku su 906. zauzeli Mađari i njome vladali do 955. U razdoblju od 955. do 1003. M. je bila pod češ. vlašću. Tada dolazi pod vlast polj. kralja Boleslava I. Hrabrog i pod polj. dominacijom ostaje do 1029. Nakon toga, izuzev razdoblja od 1182. do 1197. kada je bila markgrofovija, M. je čvrsto inkorporirana u sastav Češ. Kraljevstva. U XV. st. M. je bila središte husitizma, a 1526. ušla je u sastav Habsburške Monarhije. God. 1849. postala je zasebna austr. krunska pokrajina s vlastitim saborom. Nakon I. svj. rata, 1918, ušla je u sastav Čehoslovačke, a 1939. nacisti su utemeljili tzv. Češkomoravski protektorat. Od 1945. M. je ponovno u sastavu Čehoslovačke, a nakon razdvajanja Češke i Slovačke ušla je 1993. u sastav Češke Republike.