Mezopotamija, geogr. područje između Eufrata i Tigrisa, te od Armenskog visočja do Perz. zaljeva (o. 350 000 km2). Prostor koji su nastavale najstarije civilizacije. Tijekom ←IV. i ←III. tisućljeća na tom području prisutni su Sumerani, Elamiti i Amorejci, a u ←II. i ←I. tisućljeću države Babilon i Asirija. Oko ←2000. sjeverozap. dio M. zauzimaju Huriti; 500 g. poslije taj je prostor sjedište prostrane države Mitanaca; ←1000. zauzimaju ga Asirci, da bi nakon kraćeg razdoblja babilonske vlasti dospio (kao i ostatak M.) pod perz. vlast (konac ←VI. st.). God. ←331. Mezopotamijom je zavladao Aleksandar III. Veliki, a poslije njegove smrti Seleukidi. God. ←141. zauzimaju je Parti, dok rim. pokušaji ovladavanja M. nisu, usprkos učestalim pokušajima, doveli do učvršćenja rim. vlasti na ovim prostorima. God. 226. zauzima je novoperz. dinastija Sasanida. U kasnijim stoljećima pretenzije na M. pokazuje i Bizant; 637. njome su ovladali Arapi (→ Irak).