migracija

migracija (lat.) 1. sociol Svaka trajnija promjena mjesta stalnog boravka pojedinca ili društv. grupa; prostorna pokretljivost ljudi. Može biti privremena ili trajna, u bližu ili dalju okolicu. Uvjetovana je geogr. raspodjelom stanovništva te raznim procesima unutar društva (gospodarski, politički, kulturni, etnički, vjerski, ratni i dr.). Svaka m. uključuje polazište (odakle se migrira, tj. seli; rodni kraj ili prethodno boravište) i odredište (područje doseljenja). Prema smjeru migracije se dijele na unutrašnje, tj. unutar granica jedne države (međumjesne, regionalne i interregionalne) i vanjske, tj. izvan granica jedne države (međudržavne, kontinentske i međukontinentske); posebnu kategoriju čine migracije selo – grad. Prema trajanju razlikuju se privremene i trajne; poseban su oblik privremenih migracija sezonske migracije (odlazak i povratak migranata smjenjuje se u ciklusima). Prema ritmu postoje dnevne, tjedne, mjesečne i godišnje. Migracije uzrokuju demograf., gosp., polit. i geogr. čimbenici (i njihove kombinacije). Najčešći su uzrok migracija razlike u demograf. i ekon. karakteristikama između različitih regija; područja useljavanja često pružaju bolje uvjete života i zaposlenja od područja iseljavanja. Polit. uzroci najčešći su uzrok prisilnih migracija (rat, promjene drž. granica, nac., vjerski, rasni progoni). U najnovijem razdoblju vrlo je značajan tzv. “odljev mozgova”, migracije visokokvalificiranih stručnjaka. 2. biol Izvanredna ili periodična seoba mnogih životinjskih vrsta radi osiguranja hrane (trofička m.) ili života potomstva (genetička m.). Izvanredne m. javljaju se kad se neka vrsta previše namnoži pa mora potražiti nove izvore hrane (npr. povremene najezde skakavaca), dok su periodične m. redovite kod ptica i riba. Ptice selice (divlje guske, patke, ždralovi, labudovi, rode, čigre, lastavice i dr.) pred zimu sele u toplije krajeve da izbjegnu studen i oskudicu hrane, a vraćaju se u proljeće. Na putu se orijentiraju prema Suncu, zvijezdama, pojedinim topografskim točkama i dr. Neke ribe, kao npr. jegulje, koje žive u slatkim vodama, radi mriješćenja putuju eur. rijekama do Sargaškoga mora prevaljujući nekoliko tisuća kilometara. Obratno, lososi radi polaganja ikre putuju iz mora u slatke vode. Uzroci ribljih seoba nisu sasvim razjašnjeni.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama:

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: