Milet

Milet, ostaci Apolonova hrama

Milet, ostaci amfiteatra
Milet (grč. Mílçtos), ant. grad u Maloj Aziji, nedaleko od ušća r. Maender (Menderes). Danas samo ruševine na području sela Balat. Tragovi naseljenosti od II. tisućljeća. U mikensko doba naseobina na mjestu koje su Grci u XI. st. utemeljili grad. Vrhunac uspona u VII. i VI. st. Jedno od vodećih ant. kult. žarišta, izvozna luka i matica za oko 80 novih naseobina na Crnome moru, u Egiptu i Italiji. Od 546. pod vlašću Perzije; razoren 494. st. nakon neuspješnoga protuperz. ustanka. Ponovno podignut 479. God. 334. osvaja ga Aleksandar III. Veliki i grad se tada brzo helenizira. U doba rim. vlasti ima status slobodnoga grada. U ranome novom vijeku pod biz. vlašću, od XI. st. gotovo potpuno opustio; 1328. zauzimaju ga Arapi. Arheol. istraživanja od kraja XIX. st. otkrila su ostatke mikenskog i arhajskog naselja te mnogobrojna zdanja iz klas. i helenističkog razdoblja (raster grad. ulica i trgova, hramovi, stadion, kazalište, grobnice i dr.).