Mill, John Stuart, britanski filozof i ekonomist (Pentonville/London,
20. V. 1806 – Avignon, 8. V. 1873). Sin → Jamesa. Najutjecajniji britanski mislilac XIX. stoljeća. U logici opravdava indukciju tvrdnjom o jednolikosti (uniformnosti) u prirodi, koja jamči da će se događaji iz prošlosti i sadašnjosti ponoviti u budućnosti. Napada kult bogatstva, brine se o problemima rasta i razvoja, raspravlja o pitanju populacije, a brigom o običnom radnom čovjeku pokazuje humanistički pristup. Kod upletanja države u ekonomske odnose traži ravnotežu između dopuštanja potpunih individualnih sloboda i državne intervencija. Prema njemu zakoni proizvodnje i razmjene prirodni su zakoni, dok raspodjela ovisi o društvenoj normi i promjenjiva je. Stoga su kapitalističke kategorije vječne, ali se mogu mijenjati njihovi nosioci. Glavna djela: Sustav logike (I–II); Načela političke ekonomije (I–II), O slobodi; Utilitarizam; Podređenost žena; Autobiografija.
20. V. 1806 – Avignon, 8. V. 1873). Sin → Jamesa. Najutjecajniji britanski mislilac XIX. stoljeća. U logici opravdava indukciju tvrdnjom o jednolikosti (uniformnosti) u prirodi, koja jamči da će se događaji iz prošlosti i sadašnjosti ponoviti u budućnosti. Napada kult bogatstva, brine se o problemima rasta i razvoja, raspravlja o pitanju populacije, a brigom o običnom radnom čovjeku pokazuje humanistički pristup. Kod upletanja države u ekonomske odnose traži ravnotežu između dopuštanja potpunih individualnih sloboda i državne intervencija. Prema njemu zakoni proizvodnje i razmjene prirodni su zakoni, dok raspodjela ovisi o društvenoj normi i promjenjiva je. Stoga su kapitalističke kategorije vječne, ali se mogu mijenjati njihovi nosioci. Glavna djela: Sustav logike (I–II); Načela političke ekonomije (I–II), O slobodi; Utilitarizam; Podređenost žena; Autobiografija.