Missouri

Missouri, zastava

Missouri, Kansas City

Missouri, Ozark, jezero

Missouri, rijeka

Missouri, Saint Louis

Missouri, Jefferson City
Missouri, sav. država SAD-a; 180 516 km2, 5 768 151 st. Smještena između Iowe na S, Illinoisa, Kentuckyja i Tennesseeja na I, Arkansasa na J te Oklahome, Kansasa i Nebraske na Z. Sav. država postaje 10. VIII. 1821. (kao 24.) te sve do 1845. ostaje najzapadnija amer. država. Gl. tekućica je → Missouri koja je dijeli na dva dijela. Rijeka i sav. država dobile su naziv prema indijanskom plemenu koje je živjelo na tom području. Francuzi su dali ime rijeci, a zatim je tim imenom nazvana i država. Prostor s od r. Missouri karakteriziraju blago brežuljkasti reljef te plodne nizine. J od rijeke prostire se brdovito područje s dubokim uskim dolinama. Na JZ države prostire se ravnjak Ozark. Veći dio M. nalazi se između 300 i 425 m n.m. Prostor uz zap. granicu te na JI znatno je viši te rijetko prelazi 200 m n.m. Područje Ozarka građeno je od granita i riolita, dok je ostatak države građen od sedimentnih stijena, većinom dolomita, vapnenca, pješčenjaka i škriljevaca. Sjev. područja prekrivaju lesna i glacijalna, a u juž. područjima uz veće rijeke aluvijalna tla. Većinom plodno područje pogodno za razvoj poljodjelstva osim na prostoru Ozarka, na kojem prevladava stočarstvo. Karakteriziraju je brojna jezera nastala pregrađivanjem rijeka i potoka. Tekućice se iskorištavaju za dobivanje hidroenergije te sve više u rekreacijske svrhe. Najveće umjetno jezero Ozark ima površinu od 24 300 ha. Klimatski, M. je otvoren hladnim vjetrovima sa S, ali i toplim vjetrovima iz Meks. zaljeva, a nalazi se na tzv. liniji tornada te godišnje ima o. 27 tornada. Količina padalina raste od S i SZ prema JI te je dovoljna za poljodjelstvo. Nekoć je čak 2/3 bilo prekriveno šumama, a danas samo 1/3, gotovo čitava prerija je kultivirana. Prvi doseljenici bili su Francuzi, nakon 1820-ih raste udio Nijemaca, Iraca i Engleza, a u zap. dio države naselili su se mormoni, sljedbenici Josepha Smitha 1831. (otjerani nakon sukoba 1838). M. ima visok stupanj urbanizacije te razvijenu ind. Do II. svj. rata vodeću ulogu imala je poljoprivreda, nakon rata raste važnost trgovine i usluga te turizma. Razvijena zrakoplovna i automob. ind. Gl. grad sav. države je Jefferson City, no gotovo pol. stanovništva živi u dvama najvećim gradovima – St. Louisu i Kansas Cityju. Starosjedilačka indijanska plemena na području današnje države M. bila su Siouxi (najbrojniji, među koje su se ubrajali i Missouri, po kojima je država dobila ime), Osage, Iowa te skupina Algonkin sa svojim plemenima Sac, Fox i Illinois. Ušće r. Missouri prvi su otkrili franc. istraživači J. Marquette i L. Jolliet (od 1670-ih); René Robert de La Salle 1682. proglasio je ovo područje franc. teritorijem. God. 1700. kraj današnjega St. Louisa podignuta je prva isusovačka misija; prva stalna naselja bijelaca uspostavljena su 1735. (Ste Geneviève) i 1764. (St. Louis). God. 1763. Francuska je bila prisiljena Španjolskoj ustupiti sve svoje zemlje z od Mississippija, ali je 1800. tajnim ugovorom ponovno stekla cijelu pokrajinu Louisianu koju je Napoleon 1803. prodao SAD-u za 15 mil. dolara. Tijekom XVIII. i poč. XIX. st. u M. se useljavaju indijanska plemena Shawnee, Delaware i Cherokee, koja su prethodno bijelci potisnuli s njihovih teritorija na istoku. God. 1812. ustrojen je zaseban Teritorij Missouri. God. 1821. M. postaje 24. sav. država Unije s ozakonjenim robovlasničkim sustavom (tzv. Missourski kompromis 1820). Tijekom 1840-ih i 1850-ih pitanje ropstva postaje sred. predmet razdora i sukoba između pristaša ropstva (Slave-state) i abolicionista (Free-state). Za građ. rata M. je na strani Unije, iako se nemali broj njegovih stanovnika borio na strani Konfederacije, s kojom je, već poč. rata kod Wilson’s Creeka 1861. odnio i prvu veću pobjedu. Tijekom rata poprište je mnogih bitaka i razaranja te izrazito okrutnog ratovanja projužnjačkih gerilskih paravojnih postrojba (zvanih bushwhackers – napadači iz zasjede) duž granice s Kansasom (William Clarke Quantrill, “Krvavi” Bill Anderson, Jesse i Frank James, braća Younger). U ratu je poljodjelstvo M. potpuno uništeno, a nekadašnje plantaže pamuka nikada više nisu bile obnovljene u prijašnjem opsegu proizvodnje. Poraće obilježavaju mnogobrojene osvete i progoni pripadnika konfederacijskih postrojba. Kraj XIX. i poč. XX. st. obilježava postojani gosp. rast, posebice u poljoprivredi, koji je kulminirao slavnom Gospodarskom izložbom u St. Louisu 1904. Poljoprivreda (utemeljena predominantno na obiteljskim farmama) doživljava tešku krizu u vrijeme velike depresije 1930-ih. U II. svj. ratu i poratnom razdoblju provodi se industrijalizacija popraćena jakim porastom grad. stanovništva.