Mongolija, Unutrašnja (pinyin Nei Mongol) ili Autonomna pokrajina Mongolija, jedna od 5 kin. autonomnih pokrajina, na S Kine; 1 218 698 km2, 24 259 735 st. Sjev. dio obuhvaća područje pustinje Gobi (Govi). Na zap. dijelu prostiru se pustinje Badain Jaran, Tengger i Kubuqi. Sred. dijelom regije proteže se Mongolski ravnjak ili Nei Mongol Gaoyuan. Na zap. dijelu regije prema granici s pokrajinom Gansu proteže se gorje Yabrai Shan te Helan Shan. Ist. dijelom regije dominira gorski niz Da Hinggan Ling koji dijeli U. M. na dva klimatska pojasa. Prevladava kontinentska klima s kratkim vrućim ljetima i dugim hladnim zimama. Godišnja količina padalina iznosi od 100 do 500 mm te opada od I prema Z. Regija ima godišnje 80 do 150 dana bez mraza i 2700 sunčanih sati. Velik broj tekućica te jezera (samo 8 jezera s površinom većom od 100 km2). Najvažnija rijeka je Huang Ho (Žuta rijeka), najveće jezero Hulun. Samo je 15,8% površine pod šumama, dok je 73,3% površine pod travnatim površinama. Bogata nalazišta ugljena, željezne rude, nafte i zemnoga plina. Znatan ekol. problem predstavlja dezertifikacija te erozija tla. Prosj. gustoća naseljenosti samo 19,9 st./km2. Na području U. M. živi veći broj naroda i etničkih skupina, ukupno 48, od kojih su najvažniji Kinezi (79%), Mongoli (17%), Dauru, Hui, Ewenki. Stanovništvo se bavi pretežno poljoprivredom, os. stočarstvom. Razvoj grad. naselja temeljen je na industr. preradi ugljena i željeznih ruda. Gl. prom. pravci pružaju se u smjeru Z–I povezujući SZ sa S i SI Kine. God. 2000. gustoća želj. mreže iznosila je 5,8 km/1000 km2, a autocestovne mreže 51,7 km/1000 km2. Gl. grad regije Hohhot (774 477 st.), najveći Baotou (1 279 437). Ostali važniji gradovi: Ulanhad (Chifeng 346 654), Keerqin (Tongliao 261 110) i Jining (258 757).