Montana, zastava
Montana, prerija istočno od Great Fallsa
Montana, Helena
Montana, rijeka Yellowstone
Montana, Nacionalni park Glacier
Montana, rudnik bakra Berkeley Pit, Butte
Montana (španj. montana gorje, planina) četvrta po veličini sav. država u SAD-u; 380 848 km2. Graniči s Kanadom na S, sav. državama North Dakota i South Dakota na I, Wyoming na J te Idaho na J i Z. Prosj. nadmorska visina 1040 m. Gorsko područje Stjenjaka pruža se u smjeru SZ–JI od kan. granice prema Idahu i Wyomingu. Područje Stjenjaka ispresijecano je mnogim dolinama. Najznačajnija uska dolinska područja su na SZ Montane u sastavu NP Glacier te u sred. dijelu Montane na sjev. rubu NP Yellowstone. Te dvije doline odvojene su širim dolinskim prostorom u sred., zap. i jugozap. Montani. Ist. dio države obuhvaća brežuljkasti prostor te čini sjev. dio Velikih nizina (Great Plains). Tekućice u Montani odvodnjavaju se u Hudsonov i Meks. zaljev te u Tihi ocean. Najznačajnije su u zap. dijelu Kootenai, Clark Fork i Flathead, a na I Yellowstone i Missouri. Ist. dio M. ima semiaridnu klimu s prosječno 330 mm padalina godišnje, a zap. dio karakterizira oštrija klima s većom količinom padalina, os. u zimskim mjesecima. Ist. dijelom M. dominira travnata vegetacija, dok u zap. dijelu vegetacija ovisi o nadmorskoj visini. U nižim dijelovima trave, u višima šuma, dok je najviše područje siromašno vegetacijom. Gl. grad: Helena. Ostala važnija naselja: Missoula, Livingston, Glendive, Glasgow i Billings. M. je rijetko naseljena, područja veće gustoće naseljenosti su u dolinama uređenih rijeka na području Velike nizine. Karakterističan je razmjerno visok udio indijanskog (5%), a nizak udio afroamer. stanovništva. Većina Indijanaca živi u rezervatima ili u gradovima u blizini njih. Starosjedilačka indijanska plemena na području M. bila su Cheyenne, Nez Perce, Blackfoot, Crow, Assiniboin, Flathead, Kutenai, Kalispel, Atsina i dr. Područje M. Francuzi su prisvajali još od 1682, kada je René Robert de la Salle cijelu dolinu Mississippija proglasio franc. teritorijem. Međutim, podrobnija istraživanja područja započinju tek 1743, kada braća Pierre i François La Vérendrye prolaze kroz njezin jugoist. dio. God. 1763. pripala Španjolskoj, a 1800. tajnim mirovnim ugovorom vraćena Francuskoj, koja ju je 1803. (kao dio Franc. Louisiane) prodala SAD-u. Granice s Kanadom utvrđene su 1818. i 1846. Prva stalna kat. misija osnovana je oko 1840. u dolini Bitterroot (misionar Pierre-Jean De Smet); 1846. podignuto je naselje Fort Lewis (poslije Fort Benton). Dio M. z od Stjenjaka bio je uključen u Teritorij Washington 1853; dio i od Stjenjaka uključen je 1854. u sastav Teritorija Nebraske (1861. Teritorija Dakote, a 1863. Teritorija Idaha). Od 1860-ih zlatna groznica. God. 1864. ustrojen je samostalni Teritorij M.; u završnom razdoblju građ. rata na strani Sjevera. Masovna useljavanja bijelaca dovela su do sukoba s indijanskim plemenima; 1876. na rijeci Little Bighorn znamenita bitka u kojoj su Siouxi i Cheyennei porazili amer. konjicu predvođenu generalom G. A. Custerom. God. 1872. u M. je osnovan NP Yellowstone, a 1883. Sjev. pacifička željeznica. God. 1889. M. je postala 41. sav. država SAD-a. God. 1915. na teritoriju M. otkrivena je nafta; vrhunac njezine eksploatacije bio je 1960-ih.