Montréal
Montréal (engl. Montreal), najveći grad i luka na J provincije Québec, na otoku Île-de-Montréal, Kanada; 3 268 513 st. (po tome najveći kan. grad), aglomeracija 3 601 870 st. (veća je samo aglomeracija Toronta). Većina stanovnika govori francuski. Smjestio se na sutoku rijeka St. Lawrence i Ottawe. Važ. prom. čvorište ist. dijela Kanade; vodeća luka na plovnom putu St. Lawrence Seaway (otvoren 1959). U središtu je uzvisina i park Mont-Royal (233 m) s kojega se pruža prekrasan pogled na grad. Trg., financ. (banke; burza osn. 1874), obrazovno i industr. središte. Elektron., tekst., farmaceutska, prehr. ind.; proizvodnja zrakoplova i želj. opreme. Rafinerije nafte. Turizam. Katedrala St. James. Mnogobrojne crkve (Notre-Dame iz 1829. i dr.). Muzeji; knjižnice. Dvorac Château de Ramezay (1705), danas muzej. Botanički i zoološki vrt. Planetarij. Na otoku Sainte-Hélène nalazi se rekreacijski i zabavni park Parc des Îles (podignut na mjestu održavanja Međunar. svj. izložbe Expo ‘67). Sveučilišta McGill (osn. 1821), Montréal (1876), Québec (1969), Loyola College (1876), Concordia (1974). Dvije međunar. zračne luke (Mirabel i Dorval). Prvi Europljanin koji je stigao na otok Île-de-Montréal bio je franc. istraživač Jacques Cartier 1535. Na mjestu današnjeg M., podno Mont Réala (odatle ime), živjelo je indijansko pleme Hochelaga. Prvo stalno eur. naselje Ville-Marie podignuo je 1642. Francuz Paul de Chomedey de Maisonneuve. U XVIII. st. bio je važno središte trgovine krznom te početna točka za ekspedicije u istraživanju kan. unutrašnjosti. Britanci su ga okupirali 1760; postao dio Brit. sjevernoamer. imperija 1763. Poč. Amer. rata za nezavisnost (1775. i 1776) okupirala ga je amer. vojska. Tijekom XIX. st. počinje gosp. razvoj. Poč. XX. st. postaje vodeće trg. i industr. središte Kanade. Domaćin ljetnih OI 1976.