Moskva

Moskva, Kremlj

Moskva, Crveni trg

Moskva, crkva Vasilija Blaženog

Moskva, Boljšoj teatar
Moskva, glavni i najveći grad Ruske Federacije; 10 381 222 st. (aglomeracija 14 435 176 st.). Gosp., polit., prom., obrazovno i kult. središte Rusije. Plovnim kanalima Moskva i Volga–Don povezana s Baltičkim, Bijelim, Crnim i Azovskim morem te s Kaspijskim jezerom. Nazivaju je “lukom pet mora”. Veliko industr. središte; automob., tekst., kem., prehr., elektron., drvna (namještaj) i papirna ind. Proizvodnja preciznih instrumenata, obuće, oružja i strojeva. Tiskarstvo. Turizam. Trokutasta utvrda Kremlj s 21 m visokim kamenim zidom (sagrađen u XII. st., obnovljen u XIV. st.); do 1712. rezidencija predsj., danas sjedište Dume (rus. parlamenta). Zvonik Ivana Velikog. Carevo zvono teško o. 200 t, jedno od najvećih na svijetu. Crveni trg s Lenjinovim mauzolejom i crkvom sv. Vasilija (sa šarenim kupolama). Od 1990. Kremlj, Crveni trg i crkva sv. Vasilija na Uneskovu su popisu svj. kult. baštine. Mnogobrojne crkve (o. 200), katedrale, muzeji (Tretjakovska galerija, muzej A. S. Puškina, povijesni, Lenjinov, orijentalne kulture i dr.), palače (Granovitaja iz 1491, Terem iz 1636. i dr.), kazališta (Boljšoj teatar i dr.). Središte nakladničke djelatnosti i film. ind. Akademija znanosti. Sveučilište (prije M. V. Lomonosov; osn. 1755) najveće u Rusiji. Mnogobrojni znanstv. instituti (o. 700). Međunar. zračna luka Šeremetjevo te zračne luke Vnukovo, Domodedovo i dr. Domaćin ljetnih OI 1980. Tragovi naseljenosti iz neolitika, prvi se put spominje 1147. Osnovao ju je knez Jurij Dolgoruki; 1156. svoje sjedište na mjestu današnjega jugozap. dijela Kremlja utvrdio je bedemom. Do XIII. st. u sklopu Suzdaljske kneževine. U razdoblju XIII–XV. st. nekoliko su je puta napali i spalili Tatari. Pod vlast Aleksandra Nevskog dolazi 1252. Za vladavine Danila Nevskog, sina Aleksandra, postaje središte samostalne Moskovske kneževine. Gl. grad Moskovske kneževine postaje 1295. U prvoj pol. XIV. st. za vladavine kneza Ivana Kalite bilježi brz razvoj i prostorno se širi. Sjedište Ruske pravosl. crkve (mitropolita) postaje 1326. Knez Dimitrij Donski utvrđuje 1367. Kremlj. Tatari su je zauzeli i spalili 1382. Za vladavine Ivana III. Vasiljeviča postaje prijestolnica ujedinjene Rusije (1547–1712) i važno trg. središte; počinje gradnja po ugledu na zapadnoeur. gradove. U tom se razdoblju obnavlja Kremlj, grade renesansne kule, nove kamene crkve na mjestu starih drvenih itd. Požar 1547. uništio je veći dio grada. Nakon obnove, u XVI. st. postaje jako kult. središte; otvaraju se mnoge knjižnice i prva tiskara 1553. Nakratko u posjedu Poljske (1610–12). Dolaskom Romanova na vlast počinje ponovni uspon. Sjedište rus. vlade preseljeno je iz M. u Petrograd 1712. U XVIII. st. razvija se manufaktura, a grad i dalje ostaje središte rus. trgovine. Prvi regulacijski plan izdan je 1739. U drugoj pol. XVIII. st. šire se grad. ulice, grade se palače, uvodi se vodovod, osniva sveučilište (1755). U rujnu 1812, tijekom napoleonskih ratova, grad je bio pod okupacijom napoleonske vojske. Rus. domoljubi zapalili su 3/4 grada i na taj način potaknuli franc. povlačenje. Burzu dobiva 1837. S Petrogradom (danas Sankt Peterburg) povezana željeznicom 1851. Potkraj XIX. st. razvija se revoluc. proleterski pokret. Moskovski proleterijat, pod vodstvom boljševika, imao je odlučujuću ulogu u revoluc. zbivanjima u razdoblju 1905–07. Prijestolnica SSSR-a postaje 1918. Tijekom II. svj. rata stradala u njem. bombardiranjima (1941); nikad okupirana. Nekoliko terorističkih napada potkraj 1990-ih i poč. 2000-ih.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama:

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: