mravi

mravi, mrav sjemenar, Messor barbara

mravi, veliki mravalj, Camponotus herculeanus

mravi, livadni mrav, Lasius flavus

mravi, šumski mrav, Formica rufa

mravi, krupnoglavi rezač, Atta cephalotes

mravi, modri pletač, Oecophylla smaragdina
mravi (Formicidae), por. kukaca iz reda opnokrilaca (Hymenoptera). Žive zadružno i grade nastambe, mravinjake, u kojima živi po nekoliko tisuća jedinki (kod šumskog mrava i 100 000). Razlikuju se krilati mužjaci i ženke te beskrilni i bespolni radnici i vojnici. Potonji su zapravo spolno nerazvijene ženke koje potječu od nedovoljno ishranjenih ličinki. Radnici grade gnijezdo (nadzemno od iglica i grančica ili kopaju hodnike pod zemljom odn. buše hodnike u drvu), čiste mravinjak, hrane kraljicu i ličinke, dok vojnici snažnih čeljusti brane leglo. Neki se m. brane ubodom žalca, a drugi lučenjem jetke mravlje kiseline. Ljeti, za vrijeme parenja, krilati mužjaci i ženke u rojevima izlijeću iz mravinjaka. Nakon oplodnje mužjaci brzo ugibaju, a ženkama otpadnu krila te ih radnici nose u postojeći ili novi mravinjak da nesu jajašca (kraljice). Kad se izlegu ličinke, kraljica ih hrani svojom slinom dok se ne zakukulje. Svi m. iz jednog mravinjaka raspoznaju se po mirisu i neprijateljski su raspoloženi prema m. iz drugih mravinjaka. Ima i takvih vrsta u kojih kraljica opljačka tuđe kukuljice i podčini izlegle m. kao robove. Neke vrste unose u svoj mravinjak ušence hraneći se njihovim slatkim izmetinama. Najpoznatije vrste su šumski m. (Formica rufa), veliki mravalj (Camponotus herculeanus), drvotočni m. (Lasius fuliginosus) i livadni m. (Lasius flavus). U trop. krajevima velike skupine putujućih m. pustoše golema područja.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama: