Musorgski, Modest Petrovič, ruski skladatelj (Karevo, 21. III. 1839 – Sankt Peterburg, 28. III. 1881). U mladosti učio klavir. Godine 1856. završio elitnu gardijsku školu u Sankt Peterburgu, ali već 1858. napušta vojničko zanimanje i radi u državnim službama. Neuredna života, posljednje godine proživljava u teškim krizama. Družeći se s nekoliko glazbenika postaje član → Petorice. Ubraja se među najizvornije stvaratelje glazbe svih vremena. Odbacivši tradicijska pravila, stvorio je osebujni glazbeni govor, nov i nepoznat (osobito u harmonijskom pogledu), utemeljen na narodnim glazbenim tradicijama, težeći realističnomu glazbenom izrazu. U središtu je njegova opusa glazbena drama Boris Godunov, u kojoj je ostvario sintezu glazbenog i govornog kazališta. Za glazbeno kazalište napisao je još nedovršenu operu Salambo, jedan čin opere Ženidba, te nedovršene Hovanščinu i Soročinski sajam. Na orkestralnom području najveće mu je dostignuće simfonijska pjesma Noć na golom brdu (Ivanjska noć na Goloj gori), a među mnogobrojnim skladbama za klavir najvažniji je ciklus Slike s izložbe (često se izvodi u orkestraciji M. Ravela). Bio je velik majstor popijevke, stvorivši cikluse Dječja sobica (na vlastite stihove), Bez sunca, Pjesme i plesovi smrti, a posebno je popularna Pjesma Mefista, nazvana Pjesma o buhi (prema Goetheu).