mutacije (lat.), kvalitativne ili kvantitativne promjene nasljednog materijala koje imaju za posljedicu mijenjanje strukturalnih i funkcionalnih svojstava biljnog ili životinjskog organizma. M. dovode do poremećaja razvitka i promijenjene funkcije organizma. Mogu nastati spontano ili ih izazivaju razni čimbenici (mutageni), kao što su zračenje, kem. tvari, virusi, itd. Razlikuju se genske m. (promjene u pojedinačnom genu), kromosomske m. (poremećaji u strukturi kromosoma) i genomske m. (promjene u broju kromosoma). M. mogu biti spontane (pojavljuju se odjednom) ili inducirane vanj. mutagenim čimbenicima (kem. sredstvima, temperaturnim šokom, zračenjem i dr.). Nastanak mutacija naziva se mutageneza, a organizam koji je zahvaćen mutant. M. na tjelesnim stanicama (somatske m.) ne prenose se na potomstvo za razliku od m. rasplodnih stanica (germinativne m.). M. su izvor genetičke varijabilnosti živog svijeta, a prir. odabiranje povoljnih m. osnovna je pokretačka snaga evolucije. M. mogu imati i nepovoljan učinak (npr. nasljedne metaboličke bolesti, teratogeneza, letalni geni). Pojave m. među prvima je istraživao i tako ih nazvao H. De Vries.