nadrealizam, L. Visconti Zemlja drhti, 1948.
nadrealizam, S. Dalí Priviđenja Lenjina, 1931. Pariz, Musée National d’Art Moderne
nadrealizam, M. Stančić Djevojka-cvijet, Zagreb, Galerija suvremene umjetnosti
nadrealizam, G. de Chirico Melankolija i misterij ulice
nadrealizam, M. Ernst Šah ili Kralj igra s kraljicom, 1944.
nadrealizam (franc. surréalisme), umjetnost “nadstvarnosti”, umj. pravac koji teži iracionalnom, nadrealnom prikazivanju podsvjesnih događaja. Javlja se u Francuskoj 1920-ih. Za većinu književnika nadrealizma karakterističan je otpor prema konvencionalnoj uporabi jezika i prema uobičajenoj semantičkoj strukturi. U djelima se koristi tehnika “automatskog pisanja” pa nastaju somnambulne, često apsurdne slike. U osnovi je njihova programa negiranje soc. aspekta umjetnosti i umjetnika. Pjesnik automatski bilježi povremene slike dubokih slojeva podsvijesti. Zbog toga se n. često povezuje s pojavom psihoanalize S. Freuda. Naziv pokretu dao je pjesnik G. Apollinaire (Tiresijine dojke, 1918), a temeljne postavke dao je A. Breton u manifestima (1924, 1930, 1942). Nakon književnosti, n. se proširio u područje lik. umjetnosti, kazališta i filma. Najznačajniji predstavnici franc. n. su P. Eluard, L. Aragon, A. Artaud. 2. U lik. umjetnosti, stilistički obuhvaća najrazličitije izraze, od apstraktnih, simboličnih do verističkih slika. Slikari se koriste novim tehnikama (kolaž i frotaž), te automatizmom (slikarski postupak koji izmiče svakoj razumskoj kontroli). Najistaknutiji slikari nadrealisti: M. Ernst, G. de Chirico, H. Arp, J. Miró, A. Masson, Man Ray, S. Dalí, R. Magritte, a u skulpturi A. Giacometti. U hrv. slikarstvu M. Stančić, V. J. Jordan. 3. film Stilski pravac što se javio 1920-ih u franc. film. avangardi (M. Ray, L. Buñuel, J. Cocteau i dr.) pod utjecajem istoimenog knjiž. pokreta. Obilježava ga narušavanje realističnih temelja našeg doživljavanja svijeta i njegova prikazivanja u umjetnosti, a u smjeru snolikosti i razrade iracionalnih maštarija. Dojmljivih postignuća, proširio se po svijetu (M. Deren u SAD-u, H. Richter u Njemačkoj), ostao trajno prisutan u igr. filmu (L. Buñuel, F. Fellini, A. Delvaux, J.-P. Jeunet i dr.), a os. u animiranom filmu (N. McLaren, J. Lenica, J. Švankmajer, braća Quay i dr.).