Narona, antički grad na području današnjega sela Vid kraj Metkovića, na desnoj obali Neretve. Isprva grčki emporij (trgovište), od Cezarova ili Augustova doba rimska kolonija (Colonia Iulia Narona). U I. st. pr. Kr. grad je bio utvrđen zidinama i kulama. Od monumentalnoga foruma sačuvani su ostatci arhitektonske plastike, pločnika, mozaika i mramorna glava kipa carice Livije te Merkurova glava. Godine 1995. otkriveni su ostatci Augustova hrama iz I. st., među kojima je bilo 16 kipova natprirodne veličine predstavljajući careve i pripadnike carske obitelji te božanstva, a ubrajaju se u vrhunska djela antičke umjetnosti. Otkrivene su tri kasnoantičke bazilike, dvije u gradu i treća grobljanska, izvan grada; jedna ima baptisterij s osmerokutnim krsnim zdencem, a druga, nastala na starijoj antičkoj građevini, ima upisanu apsidu. U Naroni se razvio poseban graditeljski stil kršćanske bazilike (naronitanski tip). Život u gradu prestao je nakon avarsko-slavenskoga razaranja početkom VII. st. Godine 2007. otvoren je Arheološki muzej Narona, prvi muzej u Hrvatskoj izgrađen in situ (arhitekt Goran Rako), gdje je izloženo 900 nalaza od kraja III. st. pr. Kr. sve do XV. st.