Našice, grad i središte gradskoga upravnog područja, u Osječko-baranjskoj županiji, u Slavoniji, 52 km zapadno od Osijeka. Leže na 157 m nadmorske visine u sjevernom podnožju Krndije. Grad ima 7888, a gradsko upravno područje 16 224 stanovnika (2011). Smještene su uz podravsku cestu i željezničku prugu Varaždin–Koprivnica–Virovitica–Osijek. Raskrižje cesta prema Osijeku, Đakovu, Požegi, Slatini i Donjem Miholjcu. Kovinska, prehrambena, tekstilna, drvna industrija, proizvodnja cementa, tiskarstvo; kamenolom. Šumarstvo. U blizini su veliki ribnjaci (1500 ha). Ranogotička franjevačka župna crkva sv. Antuna Padovanskog (1373., obnovljena i barokizirana 1707) sa samostanom i zvonikom (45 m). Kasnobarokni dvorac obitelji Pejačević (1812., dograđen 1865., s velikim parkom i manjim klasicističkim dvorcem iz 1909). Neogotička kapela s kriptom Pejačevića (1881., rad H. Bolléa). Zavičajni muzej. Kolonija umjetničke keramike „Hinko Juhn” (1978). Ruševine srednjovjekovnoga samostana klarisa. U obližnjem Markovcu manji privatni zoološki vrt. Prvi se put spominju 1229 (kao Nekche). Početkom XIII. st. bile su u posjedu templara, ukinućem templarskoga reda preuzeli su ga vitezovi iz reda hospitalaca, a poslije razne plemićke obitelji. U XV. st. bile su važno trgovište s jakom utvrdom (Bedemgrad na Krndiji). Od 1536–1687. bile su pod osmanskom vlašću, a poslije u sastavu Vojne krajine. Od 1734–1945. bile su vlastelinstvo u posjedu obitelji Pejačević. Za Domovinskoga rata (1991) tijekom zračnoga napada oštećeni su dvorac, neogotička kapela i crkva sv. Antuna. Rodno su mjesto hrvatskoga povjesničara umjetnosti i slikara Ise Kršnjavog, hrvatskoga političara i bana Teodora Pejačevića i skladateljice Dore Pejačević