Nevada, Carson City, spomenik
Kitu Carsonu
Nevada, Sierra Nevada
Nevada, Las Vegas
Nevada, Valley of Fire
Nevada, slapovi Nevada
Nevada, zastava
Nevada, sav. država na Z SAD-a (od 31. X. 1864); 284 613 km2 (7. po veličini), 2 399 532 (35. sav. država). U smjeru S–J proteže se 777 km, a u smjeru I–Z 517 km. Na S graniči s Oregonom i Idahom, na I s Arizonom i Utahom, na JZ i Z s Californijom. Gl. grad Carson City (57 341 st.). Planinsko područje na J; najviši vrh Boundary Peak (4005 m). Nekoliko planinskih lanaca (Humboldt, Shoshone, Monitor i Schell Creek). Na Z gorje Sierra Nevada. Dolina r. Columbije obuhvaća sjeveroist. dio. Važnije rijeke: Colorado, Humboldt, Walker, Carson i Truckee. Prir. jezera u planinskom području: Tahoe, Pyramid, Walker i dr. Jezero Mead na r. Colorado, jedno od najvećih umjetnih jezera svijeta (Hooverova brana). Rudarstvo; ležišta srebra, zlata, žive, bakra, nafte, olova, cinka, mangana, magnezija, molibdena, barita, gipsa, soli i dr. Poljodjelstvo na natapanim površinama: uzgoj pšenice, krumpira, ječma, pamuka, voća i povrća. Stočarstvo (govedo, ovce i svinje). Drvna, prehr., kovinska i kem. ind. Tiskarstvo. Proizvodnja preciznih instrumenata, gume, plastike i stakla. Turizam; poznate kockarnice u Las Vegasu. Kanjon Boulder. Velika turist. atrakcija Nevade je i o. 200 tzv. gradova duhova (ghost towns), zapravo napuštenih rudarskih naselja. Kraj naselja Genoa nalazi se mormonsko spomen-područje. Skijanje, lov, ribolov, planinarenje. Tijekom 1990-ih N. je zabilježila najbrži ekon. rast te porast broja stanovnika od svih amer. sav. država. Veći gradovi: Las Vegas, Reno, Henderson i Sparks. Tragovi naseljenosti iz pretpov. razdoblja (prije o. 20 000 g.). Prije dolaska prvih Europljana, Nevadu su nastanjivala indijanska plemena Šošoni, Paiute, Bannock i Washoe. U posjedu Španjolaca (XVIII. st.), poslije Meksikanaca. Sve do XIX. st. većim je dijelom bio nepoznat prostor. Područje oko r. Humboldt istraživao je 1825. Peter Skene Ogden, zaposlenik Hudson’s Bay Company. Veća istraživanja N. proveli su John C. Frémont i Kit Carson (1843–45). Nakon Meks.-amer. rata 1848. područje današnje N. pripalo je SAD-u (sporazumom iz Guadalupe Hidalga). Mormoni iz Salt Lake Cityja 1849. osnivaju trgovište i prvo stalno naselje u dolini r. Carson (današnje naselje Genoa). Dio Teritorija Utah (1850–61). Gl. grad Carson City osn. 1858. Od 1861. Teritorij Nevade. Otkrićem zlata i srebra 1859. započelo je veće naseljavanje. Isporukama zlata i srebra područje N. znatno je pridonijelo pobjedi Sjevera u građ. ratu 1861–65, te je još tijekom rata (1864) N. postala 36. država Unije. Nakon prolaska željeznice Central Pacific 1869. započinje razvoj stočarstva (govedo i ovce). Poč. 1900-ih otkriveni su novi rudnici zlata i srebra (Tonopah, Goldfield i Rhyolite). Kockanje legalizirano 1931; u Renu započela gradnja luksusnih hotela i mnogobrojnih kockarnica čime je potaknut razvoj turizma. Od 1940-ih počinje brz razvoj Las Vegasa (dotad malenoga grada) u jedno od vodećih turist. i zabavnih središta.