New Orleans, Bourbon Street
New Orleans, Jackson Square
New Orleans, grad i luka na r. Mississippi, na J sav. države Louisiane, J SAD-a; 459 336 st. Važno kult., trg. i turist. središte te jedna od najprometnijih luka u SAD-u. Na početku riječnog sustava Mississippi–Missouri, o. 180 km od obala Meks. zaljeva, 60 cm ispod razine mora. Brodogradnja. Rafinerije nafte. Prehr., tekst., drvna, kem., duhanska, papirna i petrokem. ind. Izvoz žitarica, pamuka, hrane i nafte. Uvoz banana, kakaa, kave i boksita. U arhitekturi vidljivi franc. i španj. utjecaji. Katedrala St. Louis (1851). Kompleks bivših vladinih zgrada Cabildo i Presbytère s kraja XVIII. st. Grad jazza; datira s poč. XX. st. s ulica Basin i Bourbon. Svake se godine održava jazz festival. Čuveni karneval (Mardi Gras). Brojni muzeji. Nekoliko sveučilišta: Loyola (1912), Southern University (1956), Xavier University of Louisiana (1915) i dr. Prvi Europljani na područje današnjeg N. O. stigao je Robert Cavelier de La Salle 1682. God. 1699. franc. istraživač Jean-Baptiste Le Moyne istražuje prostor oko današnjega grada i 1718. osniva naselje Nouvelle Orléans te postaje guverner Teritorija Louisiane. Gl. grad franc. kolonije postaje 1722. Nakon podjele Louisiane između Engleske i Španjolske 1767, postaje gl. grad španj. Louisiane. Tajno pripao Francuskoj 1800, služb. dio Francuske od 1803, nakon toga pripao SAD-u. Gl. grad sav. države Louisiane od 1812. U razdoblju 1810–50. postaje najprometnija luka Sjev. Amerike (parobrodarstvo na r. Mississippi). Do 1852. 3. grad po veličini u SAD-u. Nakon II. svj. rata postaje trg. i industr. središte. Svj. izložba Expo održana 1984. Teško stradao u harikenu Katrina potkraj 2005. Vjetar je puhao brzinom od o. 240 km/h, o. 80% grada bilo je potopljeno, uništena je najstarija četvrt grada Vieux Carre, poginulo je nekoliko stotina ljudi, a o. 300 000 moralo je napustiti svoje domove. Katrina je izazvala velike štete i žrtve u sav. državama Floridi, Louisiani, Alabami, Tennesseeju, Georgiji i Kentuckyju.