North Carolina, Biltmore Estate u Ashevilleu
North Carolina, Charlotte
North Carolina, Grandfather Mountain
North Carolina, rt Hatteras
North Carolina, Raleigh, State
Capitol
North Carolina, zastava
North Carolina, sav. država na JI SAD-a; 126 180 km2, 8049 st. Jedna od 13 prvobitnih amer. sav. država. Leži uz obalu Atlantskog oceana, na pola puta između New Yorka i Floride. Graniči sa sav. državom Virginijom na S, South Carolinom i Georgiom na J, te Tennesseejem na Z; na I izlazi na Atlantski ocean. Gl. grad Raleigh. Izdvajaju se tri prir. cjeline: obalna nizina, Piedmont i gorje Appalachians. Teren se izdiže od obalne ravnice do Appalachiansa; vrhovi zaobljeni. Najviši vrh Mount Mitchell, 2037 m. Gl. rijeke: Roanoke, Neuse, Cape Fear. Znatan hidroenergetski potencijal. Klima ugl. kontinentalna. Prosj. godišnje temp. od 13 °C do 19 °C; godišnja količina oborina od 1170 do 2050 mm. Bogatstvo šuma. Prvobitno je prostor N. C. naseljavalo indijansko pleme Cherokee; doseljavanjem Europljana u XVII. st. opada njihov broj. Poslije se doseljavaju Nijemci, Škoti, Irci, Velšani, Francuzi. Gotovo četvrtina stanovništva su crnci. Poljoprivreda; uzgoj duhana, povrća, kukuruza; peradarstvo i svinjogojstvo. Ribarstvo. Mineralna bogatstva. Tekst., kem., elektron. ind., proizvodnja el. aparata. Turizam. Razvijena prom. mreža; zračne luke u Raleighu i Charlotteu. Gl. su luke Wilmington i Morehead City. Važniji gradovi: Raleigh i Charlotte. Sveučilište; pov. muzej i galerije slika. NP Great Smoky Mountains (dijeli ga s Tennesseejem), parkovi prirode. Memorijalna područja na otoku Roanoke (prvo engl. naselje) te na Guilford Courthouse i Moore’s Creek Bridge (bitke). Spomen-područje braći Wright (Kill Devil Hills).
Povijest
Obale N. C otkrio je tal. pomorac G. da Verrazzano 1524. W. Raleigh je 1585. uspostavio prvu engl. koloniju u sjev. Americi. God. 1689. područje je podijeljeno na Sjevernu (North) i Južnu (South) Carolinu. Od 1729. N. C. je krunska kolonija kojom upravlja guverner. Na konvenciji u Meck-lenburgu 1775. pokrajinski predstavnici deklaracijom su proglasili neovisnost o brit. kruni. God. 1789. N. C. postala je 12. država Unije. U građ. ratu (1861–65) N. C. je na strani Konfederacije. Nakon rata izraženo je dugogodišnje gosp. stagniranje (propadanje velikih plantaža zasnovanih na iskorištavanju robovske radne snage).