North Dakota,jezero Sakakawea
North Dakota, Bismarck
North Dakota, Badlands
North Dakota, zastava
North Dakota, sav. država u sjev. dijelu SAD-a; 178 695 km2, 642 200 st. Graniči sa sav. državama Minnesotom na I, South Dakotom na J, Montanom na Z i Kanadom na S. Gl. grad Bismarck. Ist. dio N. D. čini ravnica (do 350 m visine), ispresijecana riječnim dolinama. Građena je od ledenjačkih nanosa. Zap. dio čine visoki ravnjaci (do 1000 m visine). Zbog jake erozije odnesen je gornji sloj zemlje na velikim površinama (Badlands). Najviši vrh N. D. White Butte, 1069 m. Gl. rijeke: Missouri, Red River i Souris. Mnogobrojna jezera. Klima kontinentalna; prosj. ljetne dnevne temp. između 28 °C i 31 °C, a zimske između -3 °C i -12 °C. Prosj. godišnja količina oborina o. 430 mm. Prvobitno su prostor N. D. naseljavala razna indijanska plemena (Mandan, Hidatsa, Arikara, Yanktonia Sioux i Wahpeton Dakota); od XVIII. st. doseljavaju Francuzi, Škoti, Englezi, Norvežani, Nijemci. Uzgoj žitarica, suncokreta, lana; mesno i mliječno stočarstvo. Ležišta nafte, prir. plina i ugljena. Na rijekama podignute brane (Garisson Dam) za natapanje. Petrokem. ind. Razvijena prom. mreža. Turizam. Važniji gradovi: Fargo, Grand Forks, Minot i Bismarck. Sveučilište. NP Theodore Roosevelt.
Povijest
Najstariji stanovnici bila su indijanska plemena; prema plemenu Dakote država je dobila ime. Franc. posjed od 1682. God. 1762. pripala Španjolskoj, a već iduće godine Vel. Britaniji. U vlasti Francuza 1800–03, kada je prodana SAD-u. Današnje granice uspostavljene su tek 1868. God. 1876. izbio je ustanak Siouxa koji su se odupirali potiskivanju u rezervate. U bitki na r. Little Bighorn teško su poražene postrojbe generala G. A. Custera. N. D. postala je sastavni dio Unije tek 1889.