Nova Gvineja, Port Moresby
Nova Gvineja, prijevoz u pirogama
Nova Gvineja, Irian Jaya
Nova Gvineja, obredna maska s područja rijeke Sepik
Nova Gvineja, otok u zap. dijelu Tihog oceana; 808 510 km2, o. 7 351 300 st. Najveći otok u Tihom oceanu, drugi po veličini na Zemlji (iza Grenlanda); dug o. 2400 km, širok o. 650 km. Pruža se u smjeru SZ–JI. Leži s od Australije, od koje je odvojen Torresovim prolazom. Omeđen Tihim oceanom na S, Bismarckovim i Solomonskim morem na I, Koraljnim morem i Torresovim prolazom na J, i Arafurskim morem na JZ. Pretežito planinski otok; planine slijede smjer otočnog pružanja. Najviši vrh Jaya (5030 m) u zap. dijelu otoka. U reljefu se izmjenjuju planinski masivi s visoravnima. U juž. dijelu otoka niska i močvarna priobalna nizina. Razvijena riječna mreža; veće rijeke Sepik, Fly, Ramu i Mamberamo. Klima tropska u najnižim dijelovima, u višima umjerena, a u najvišim planinskim predjelima hladna. U nizinama prosj. temp. u kolovozu od 25–26 °C, u prosincu 27–28 °C. Prosj. godišnja količina padalina od 1000 mm na JI do 7600 mm u najvišim predjelima. Uz obalu šume mangrova, u nizinama i gorju trop. kišne šume. Fauna velikim dijelom endemična (tobolčari, kljunaši, ptice). Najgušće naseljena sred. visoravan. Poljodjelstvo (uzgoj tara, slatkoga krumpira, manioke, šećerne trske, kave, kakaa, čaja, agruma); stočarstvo (uzgoj svinja). Ribarstvo; vađenje školjki bisernica. Šumarstvo. Rudnici bakra i zlata; jedno od najvećih ležišta bakra na svijetu je Tembagapura u zap. dijelu otoka. Ležišta nafte i zemnog plina. Prerada ribe, obrada drva. Slabo razvijena prom. mreža; nekoliko otočnih cesta, međunar. zračne luke. Turizam. Važniji gradovi Jayapura i Sorong u zapadnom, te Port Moresby i Lae u ist. dijelu otoka. Administrativno otok je podijeljen na zap. dio, koji pripada Indoneziji (→ Irian Jaya), i na ist. dio, koji pripada → Papui Novoj Gvineji.