Nürnberg
Nürnberg, grad i luka na S sav. zemlje Bayern (Bavarska), Njemačka, na r. Pegnitz; 497 600 st. Prom. križište (cestovni, želj., zračni, riječni promet) i industr. središte: precizna i optička ind., kućanski aparati, vozila (MAN), kem., drvna i tekst. ind; pivovare. Svjetski poznata ind. igračaka (međunar. sajam). Sveučilište Erlangen-Nürnberg, instituti, najstarija umj. akademija u Njemačkoj (1662). Očuvana stara jezgra s tvrđavom; kralj. palača (XI. st.), roman.-got. crkve (St. Sebalduskirche iz XIII., Lorenzkirche i Frauenkirche iz XIV. st.), grad. vijećnica, Albrecht Dürer Haus, poznata česma Der Schöne Brunnen iz XIV. st. Njem. nac. muzej (1852) ubraja se u najbogatije zbirke srednjovj. njem. umjetnosti. Kao burg spominje se od 1050. Od istoga stoljeća često je boravište njem. careva; 1219. stječe status slobodnoga carskoga grada. U sr. vijeku ubraja se među vodeća stjecišta tranzitne trgovine između Istoka te sjev. i zap. Europe. Zarana se razvija i kao jako središte tiskarstva i proizvodnje satova; o. 1500. ovdje je načinjen prvi džepni sat (tzv. nürnberško jaje). U XVI. st. priključuje se pokretu reformacije; slovi za jedno od vodećih kult. središta Njemačke (A. Dürer, A. Krafft, H. Sachs, M. Behaim i dr.). Gospodarski opada u XVII. st., kada je oslabljen velikim porezima koje mora plaćati za trajanja Tridesetogodišnjeg rata (1618–48). Od 1806. u sastavu Bavarske; gospodarski se oporavlja, a 1835. između N. i Fürtha proradila je prva njem. željeznica. Istodobno započinje i razvoj glasovite proizvodnje mehan. igračaka i glazb. instrumenata. Držeći N. jednim od “najčišćih” njem. gradova, A. Hitler odabrao ga je za sjedište Nacionalsocijalist. stranke; na kongresu 1935. u N. su usvojeni i zloglasni antisemitski → Nürnberški zakoni. Nakon teških bombardiranja tijekom II. svj. rata uništena je gotovo cijela srednjovj. jezgra grada. Nakon rata Saveznici su ga odabrali za mjesto suđenja nacist. vođama (→ Nürnberški proces).