njihalo, svako čvrsto tijelo koje se njiše oko fiksne točke. Najčešće tijelo ili uteg obješen o niti ili štapu koje se može slobodno njihati. Kada se tijelo, obješeno o točku izvan njegova težišta, pomakne izvan ravnotežnog položaja, ono se pod utjecajem sile teže njiše i to stalnom frekvencijom neovisno o masi tijela i njegovu otklonu od ravnotežnog položaja (amplitudi). Vrijeme njihaja ovisi samo o duljini njihala. To je svojstvo opazio G. Galilei (XVII. st.) pa je nj. bilo pogodno za mjerenje vremena. Jednostavno ili mat. nj. je kuglica male (zanemarive) mase koja se njiše oko ravnotežnog položaja s malim otklonom. Period titranja T = 2π√l/g, gdje je l duljina njihala, g akceleracija sile teže. Prvi ga je upotrijebio Ch. Huygens (1673) kao dio satnog mehanizma. Nj. s periodom od 1 s zove se sekundno njihalo. Ono služi za određivanje akceleracije sile teže na različitim mjestima Zemlje. Složeno ili fizičko nj. sastoji se od tijela koje se njiše, a masa mu nije zanemariva. Period titranja je T =2π √l/mdg, gdje je I moment inercije s obzirom na os rotacije, m masa njihala, d udaljenost objesišta i težišta. Postoje razne vrste nj. s različitim primjenama. Balističko nj. rabi se za određivanje brzine metka, otklanja se iz ravnotežnog položaja kada u nj udari metak. Iz otklona njihala može se izračunati brzina metka. Foucaultovo nj. njiše se u svim smjerovima, tj. zakreće ravninu njihanja pa služi kao dokaz da se Zemlja vrti oko svoje osi.