njuh, osjet mirisa koji je izazvan mirisnim tvarima. Udisanjem i izdisanjem, mirisne tvari nošene zrakom dopiru do osjetila za njuh koji se nalazi u sluznici u području gornje nosne školjke i krova nosne šupljine. U njušnim stanicama živčani podražaji putem njušnog trakta šire se u centre za njuh koji su smješteni u limbičkom dijelu mozga. Mnogi sisavci, os. mesožderi, imaju jako razvijen nj. (npr. pas). U osjetu nj. važnu ulogu imaju njušni podražaji iz kem. skupine feromona, što ih životinje izlučuju, napose kao seksualni mamci, za obilježavanje područja, orijentaciju, uzbunjivanje. Čovjek može prepoznati 2000–4000 različitih mirisa, a prag osjeta za miris mijenja se ovisno o određenoj mirisnoj tvari. Prilagodba na osjet njuha je brza, pa se nakon nekog vremena mirisna tvar u zraku više ne osjeća. U različitim, najčešće neurološkim bolesnim stanjima, ili u kroničnih pušača može doći do poremećaja osjeta mirisa u vidu smanjenja sposobnosti njuha (hipozmija), gubitka njuha (anozmija), krivog osjećaja mirisa (parozmija) ili pretjerane osjetljivosti na mirise (hiperozmija). U većine beskralježnjaka nema jasne granice između organa nj. i okusa, osim u kukaca, gdje se osjetila nj. nalaze na ticalima. Zmije i gušteri imaju rudimentaran organ nj. (Jacobsonov organ).