Ob, kraj Barnaula
Ob (rus. Ob’), r. u zap. Sibiru, Rusija, duga 3680 km (Ob’–Irtyš, 5568 km), porječje 2 990 000 km2 (6. po površini u svijetu; obuhvaća više od 1900 rijeka), prosj. godišnji protok 12 700 m3/s. Zajedno s pritokom Irtyšem čini 2. po dužini riječni sustav u Aziji i 5. u svijetu. Nastaje kraj grada Bijska spajanjem izvorišnih krakova Bije i Katun’a koji izviru na sjev. padinama Altaja, blizu granice s Mongolijom. Teče Zapadnosibirskom ravnicom prema SZ i S i ulijeva se u → Obski zaljev Karskoga mora. Gl. pritoci: Tom, Čulym, Ket’, Tym, Vah, Kazym (desni), Vasjugan, Bol’šoj Jugan, Irtyš i Severnaja Sos’va (lijevi). Jedna od najvažnijih sibirskih prometnica; većinom transport drva (80%), žita i nafte. Sustavom kanala preko r. Ket povezan s Jenisejom. U gornjem toku zaleđen 150 dana (od poč. studenog do sredine travnja), a u donjem toku 220 dana (od sred. listopada do kraja svibnja). U sr. i donjem toku proljetne i ljetne poplave traju 4–5 mjeseci. Golem hidroenergetski potencijal (250 mlrd. kWh); najveća HE s velikim akumulacijskim jezerom u Novosibirsku. Bogat ribom. Gl. pristaništa: Barnaul, Kamen’-na-Obi, Novosibirsk, Kolpaševo i Salehard. Uza sr. i donji tok velika ležišta nafte i plina.