odijevanje, zaštićivanje čitavoga tijela ili pojedinih njegovih dijelova raznovrsnim pokrivalima od prir. i umjetnih tvari. Nastalo iz čovjekove potrebe da zaštiti tijelo od vanj. klimatskih djelovanja, što je utjecalo na osnovni oblik odjeće i uporabu materijala. Tako drevni narodi u trop. području ne nose nikakvu odjeću ili samo pregačicu s pojasom, odn. povezak oko bokova, u suptrop. krajevima neku vrstu košulje (često s plaštom), dok u arktičkim predjelima krznena odjeća pokriva čitavo tijelo i glavu, osim lica. U sporednoj namjeni pojedini odjevni predmeti ili njihovi elementi dobivaju magično značenje (npr. zaštitu od uroka) ili funkciju ukrasa. Odijevanje obuhvaća gornju odjeću – kaput, hlače, pojas, prsluk, ogrtač, plašt, pelerinu, džemper, vestu, bluzu, suknju, haljinu, kostim, kišnu kabanicu, bundu; donju odjeću – gaće, košulju, gaćice, potkošulju, podsuknju, grudnjak, steznik, odjeću za spavanje (noćna košulja, pidžama); pokrivalo za glavu – kapu, rubac, šešir, šubaru, fes, kukuljicu; odjeću za noge – čarape i srodne predmete kao što su obojci, uvijači, gamaše; obuću – visoke i niske cipele, pliće i dublje čizme, opanke, sandale, kaljače, papuče, natikače; odjevne dodatke – rukavice, šal, kravatu. Odijevanje se dijeli na gradsku odjeću, koja se uvijek oblikovala prema modi i kroz vrijeme stvarala posebne stilove, na narodnu nošnju, koja se sporo mijenjala i malo potpadala pod modne utjecaje, uniforme, posebice vojničke odore, koje podliježu strogo zadanim normama, te na crkvenu odjeću, koja ugl. zadržava arhaični oblik. Današnji procesi demokratizacije i globalizacije čovječanstva utječu na izjednačavanje odijevanja u svim krajevima svijeta i dokidaju društv. ili regionalne razlike.