Ohio, Cleveland
Ohio, rijeka Ohio u južnom dijelu države
Ohio, Dayton, Muzej Amer. ratnog zrakoplovstva
Ohio, Columbus
Ohio, zastava
Ohio, savezna država u sred. SAD-u; 106 067 km2, 11 435 798 st. Leži između jezera Erie i gornjeg toka r. Ohio. Graniči sa sav. državama Pennsylvania na I, West Virginia na JI, Kentucky na J, Indiana na Z, Michigan te s Kanadom na S. Gl. grad Columbus. Obuhvaća valovit brežuljkasti kraj na I (predgorje Alleghenyja) i nizinskog područja na Z. Gl. rijeke: Ohio, Miami, Scioto, Muskingum i Maumee; na S jezero Erie. Prosj. godišnja temp. od 9 °C na S do 13 °C na J. Prosj. godišnja količina padalina 700–1100 mm. Vegetaciju čine šume i travnjaci. Poljoprivreda; uzgoj kukuruza, pšenice, krumpira, voća, govedarstvo i peradarstvo. Ležišta ugljena, nafte, zemnog plina i gline; vađenje soli i vapnenca. Prehr., kem., farmaceutska i elektron. ind., proizvodnja stakla, keramike, automob. i zrakoplovnih dijelova. Razvijena cestovna i želj. mreža; riječni, zračni promet. Turizam. NP Cuyahoga Valley, pov. park Hopewell. Važniji gradovi: Columbus, Cleveland, Cincinnati, Toledo i Akron.
Povijest
Brojni tragovi indijanske kulture prije dolaska Europljana. U drugoj pol. XVII. st. na područje O. dolaze Francuzi i Englezi. Odlukom Pariškoga mira 1763. pripao Englezima, a 1783. SAD-u; 1787. postaje dio novoustrojenog Sjeverozap. teritorija te tada počinje učestalije useljivanje bijelaca. Učestali sukobi s Indijancima trajali su do kraja XVIII. st., kada general Anthony Wayne postiže konačnu pobjedu u bitki kraj Fallen Timbersa (1794). God. 1803. dobiva status 17. države Unije. U vrijeme građ. rata (1861–65) snažno abolicionističko središte.