Oklahoma, zastava
Oklahoma, sav. država u sred. SAD-u; 177 877 km2 , 3 511 532 st. Graniči sa sav. državama Kansas na S, Missouri na SI, Arkansas na I, Texas na J i Z, New Mexico na Z te Colorado na SZ. Gl. grad Oklahoma City. Obuhvaća dio ravnjaka Ozark i Velike nizine (Great Plains); najviši vrh Black Mesa (1516 m) u zap. dijelu države. Većina rijeka teče od SZ prema JI; gl. rijeke Arkansas i Red River, važnije Cimarron, Canadian River, Verdigris, Grand i Illinois. Mnogobrojna umjetna jezera u ist. dijelu države. Prosj. godišnja temperatura 15,5 °C. Prosj. godišnja količina padalina od 500 mm na Z do 1140 mm na I. Vegetaciju čine šume i niske trave. O. je u sastavu tzv. Cotton Belta. Poljoprivreda; uzgoj pšenice (jedan od najvažnijih proizvođača u SAD-u), pamuka, povrća; stočarstvo. Šumarstvo. Ležišta ugljena, nafte i zemnog plina; vađenje soli. Rafinerije nafte; prehr., petrokem., automob. ind., proizvodnja elektron. opreme, strojeva, stakla, keramike. Razvijena cestovna i želj. mreža; zračni promet. Turizam. Zaštićeni prir. travnjaci Rita Blanca i Black Kettle. Važniji gradovi: Oklahoma City, Tulsa i Midwest City.
Povijest
Tragovi naseljivanja na području O. datiraju od prije 15 000 godina. Europljani je otkrivaju 1540-ih; potom je pod naizmjeničnim nadzorom Španjolaca i Francuza do 1803, kada pripada SAD-u. God. 1814–40. u O. se naseljavaju indijanska plemena Cherokee, Chickasaw, Choctaw, Seminole i Creek (“put suza” – seoba Cherokeeja iz Georgije 1838). U građ. ratu (1861–65) pet se indijanskih plemena priklonilo Konfederaciji. Nakon rata bili su prisiljeni ustupiti Federaciji polovicu svojih zemalja. Otkrićem nalazišta ugljena i gradnjom željeznice započinje (od 1870-ih) učestalije naseljivanje O. God. 1890. zap. dio današnje O. ustrojen je u Teritorij O.; ist. dio zadržao je naziv Indijanski Teritorij; teritoriji su sjedinjeni 1907, kada jedinstvena država O. postaje 46. sav. država SAD-a. Poč. XX. st. O. je bila najveći proizvođač nafte u SAD-u.
Povijest
Tragovi naseljivanja na području O. datiraju od prije 15 000 godina. Europljani je otkrivaju 1540-ih; potom je pod naizmjeničnim nadzorom Španjolaca i Francuza do 1803, kada pripada SAD-u. God. 1814–40. u O. se naseljavaju indijanska plemena Cherokee, Chickasaw, Choctaw, Seminole i Creek (“put suza” – seoba Cherokeeja iz Georgije 1838). U građ. ratu (1861–65) pet se indijanskih plemena priklonilo Konfederaciji. Nakon rata bili su prisiljeni ustupiti Federaciji polovicu svojih zemalja. Otkrićem nalazišta ugljena i gradnjom željeznice započinje (od 1870-ih) učestalije naseljivanje O. God. 1890. zap. dio današnje O. ustrojen je u Teritorij O.; ist. dio zadržao je naziv Indijanski Teritorij; teritoriji su sjedinjeni 1907, kada jedinstvena država O. postaje 46. sav. država SAD-a. Poč. XX. st. O. je bila najveći proizvođač nafte u SAD-u.
Oklahoma, Little Sahara State Park
Oklahoma, Glass Mountains blizu Orienta
Oklahoma, Sveučilište u Oklahoma Cityju
Oklahoma, spomenik Willu Rogersu u Claremoreu
Oklahoma, šuma u Quachita Mountainsu
Oklahoma, rodeo