oogeneza (grčki: ōón jaje, génesis stvaranje), razvitak jajnih stanica u ženskih jedinki; u žene proces je ograničen na razdoblje od puberteta do klimakterija. Jajne se stanice razvijaju u zametnom tkivu kore jajnika od jajnih prastanica; diobom tih stanica nastaju oogoniji. Umnažanje oogonija završi se najvećim dijelom prije rođenja. Ukupan broj oogonija kod ženskoga novorođenčeta iznosi oko 400 000, ali ih tijekom fertilne dobi dozre najviše 400, dok ostale prije ili poslije propadnu. Oogoniji se vrlo rano udruže u pojedine skupine, među njima jedan oogonij počinje rasti preobrazivši se u oocitu, dok se ostale poredaju oko nje. Na taj način nastaje Graafov folikul, koji luči estrogeni hormon što djeluje na maternicu, rodnicu i mliječne žlijezde. Kad Graafov folikul uđe u fazu dozrijevanja, u kratkom se vremenu naglo poveća do veličine trešnje, a oocita uđe u fazu dozrijevanja, karakteriziranu dvjema diobama, koje dovode do nastanka jajne stanice s polovičnim brojem kromosoma. Kad folikul pod utjecajem različitih mehaničkih i kemijskih činitelja prsne, jajna se stanica izbaci u trbušnu šupljinu (ovulacija). Prvi jajni folikul dozre i prsne u pubertetu, a ostali tijekom spolne zrelosti u vremenskim razmacima od 4 tjedna. Ako oplodnja izostane, propada jajna stanica u jajovodu već nekoliko sati nakon ovulacije. Kod oplodnje, od ostataka folikula u jajniku nastane žuto tijelo, koje izlučuje hormon progesteron, koji priprema sluznicu maternice za usađivanje oplođene jajne stanice i zaštićuje trudnoću u prva četiri mjeseca. Ciklične promjene u jajniku kontroliraju hormoni prednjega režnja hipofize. Oni se izlučuju u mokraći trudnih žena i to omogućuje ustanovljivanje trudnoće.