optok krvi (cirkulacija krvi, krvotok), opskrba organizma krvlju sustavom krvnih žila. Služi dovođenju kisika i različitih hranjivih tvari svim stanicama u tijelu i odvođenju štetnih produkata metabolizma. Niže životinje (praživotinje, spužve, plošnjaci, žarnjaci, oblenjaci) nemaju posebnog uređaja za prijenos tvari u tijelu. U vrpčara, mekušaca, mnogokolutićavaca, malokolutićavaca i svitkovaca optjecajni se sustav sastoji od žila i srca (krvožilni sustav); on može biti otvoren i zatvoren. U otvorenim oblicima (mekušci i člankonošci) krv se iz krvnih žila izlijeva u šuplje prostore između organa i tkiva. U zatvorenim sustavima (vrpčari, kolutićavci, bodljikaši, svitkovci) krv teče kroz sustav cijevi koje su svojim stijenkama odvojene od tkiva. Sred. dio krvožilnog sustava jest srce koje funkcionira poput pumpe potiskujući krv kroz krvne žile. U čovjeka postoji mali (plućni) i veliki (sistemski) krvotok. U malom krvotoku iz desne polovice srca krv se potiskuje u pluća, gdje se oslobađa ugljičnog dioksida i obogaćuje kisikom, nakon čega se vraća u lijevu polovicu srca. Ovdje počinje veliki krvotok, gdje se oksigenirana krv potiskuje u aortu, iz nje u arterije pa arteriole koje se granaju sve do najsitnijih krvnih žilica kapilara. U kapilarama se vrši mijena tvari između krvi i tkiva u oba smjera. Krv predaje tkivu kisik i hranjive tvari, a prima ugljični dioksid i otpadne tvari. Takva dezoksigenirana krv nastavlja svoj put preko venula i vena do desne polovice srca. U arterijama se krv kreće pod pritiskom kontrakcije srčanog mišića (60–80 otkucaja u minuti) tako da cjelokupna količina krvi (o. 5 L) u 1 minuti prođe tijelom približno 3 puta.