 |
|
| Službeni naziv: | Republika Palau (palauanski: Belu’u era Palau, engleski: Republic of Palau) |
| Površina: | 458 km2 |
| Stanovništvo | (procjena 2006): 20 579 (45 stanovnika/km2); 70% gradsko |
| Glavni grad | Melekeok (393 stanovnika) |
| Upravna podjela | 16 država |
| Službeni jezik | palauanski, engleski |
| Valuta | US dolar (USD) = 100 centa (cents) |
Palau, država u Oceaniji, u zapadnom dijelu Karolina u Mikroneziji, oko 800 km istočno od Filipina; nema kopnenih granica, izlazi na Tihi ocean, ima 1519 km morske obale.
Prirodna obilježja
Koror, luka
Koror, panorama
P. je otočna zemlja u zap. dijelu Tihog oceana, smještena nešto sjevernije od ekvatora. Sastoji se od o. 250 otoka i otočića od kojih je samo 10-ak nastanjenih. Sred. otočna skupina, koja zauzima najveći dio površine, nalazi se u golemoj laguni dugoj više od 150 km koju s ist. i zap. strane obrubljuju koraljni grebeni. Geološki, P. se nalazi na ist. rubu Filipinske tektonske ploče, i samo 50-ak km i od lagune nalazi se više od 8000 m duboki jarak Palau. Najveći je otok Babeldaob (ili Babelthuap, 409 km2), zauzima o. 80% površine zemlje. Vapnenačke i vulkanske građe, doseže visinu od 241 m, prevladava blago valovita zaravan. Drugi najveći otok, mostom povezan s Babeldaobom i još nekoliko manjih otočića, jest Koror, 8 km2, također dijelom koraljno-vapnenačke, a dijelom vulkanske građe, i doseže visinu od 140 m. U lagunskom dijelu zemlje veći su otoci još Arakabesan, Urukthapel, Eil Malk, Peleliu i Angaur. Posljednja dva poznata su kao poprište bitaka u II. svj. ratu. S od gl. otoka je otočje Kayangel, a daleko na JZ koraljni otoci Sonsorol, Pulo Anna, Tobi i dr. Klima je trop. oceanska s velikom količinom padalina, 3000–4000 mm raspoređenih tijekom cijele godine. Prevladava visoka vlažnost. Sr. godišnja temp. je o. 27 °C i tijekom godine (kao i dana) koleba tek nekoliko stupnjeva. Vegetacija je bujna, prevladava trop. kišna šuma koja na većim visinama prelazi u travnjake, u priobalju ima mangrova, na koraljnim otocima prevladavaju palme. Na većim otocima gusta je mreža vodotoka, a tekućice su bogate vodom. Na koraljnim otocima nema tokova. Zbog obilja padalina javlja se erozija.
Stanovništvo
tradicionalna kuća
Većinu (o. 70%) čine mikronezijski Palauanci, a od ostalih naroda najviše je Filipinaca (o. 10%), Kineza, različitih drugih mikronezijskih skupina te nešto bijelaca. Služb. jezici su palauanski i engleski, a na udaljenim juž. otocima umjesto palauanskog jezici tamošnjih naroda. Oko 2/3 st. živi na Kororu, gdje je gustoća viša od 600 st./km2, gušće je naseljen i juž. dio Babeldaoba. U gradovima živi o. 70% st., najviše u dosadašnjem gl. gradu Kororu (11 500 st.). Ostala veća naselja: Meyungs (1300), Airai (1000), Klouklubed (500). Porast st. je umjeren, dijelom zbog prir. promjene, a dijelom zbog pozitivne migracijske bilance. Iako dio domaćeg st. iseljava, doseljavaju Filipinci radi zapošljavanja u građevinarstvu, turizmu i dr. Rodnost se kreće o. 18‰, a smrtnost o. 7‰. Mlađi od 15 g. čine 7% st., a stariji od 65 o. 5% st. Medijalna je starost 31 g., a očekivano trajanje života 70 g. Prema vjeroispovijesti prevladavaju kršćani (katolici, protestanti, Jehovini svjedoci), a ima nešto i pripadnika lokalne sljedbe Modekngei, koja je nastala kao protukolon. društv. pokret u XX. st. tijekom jap. uprave nad otokom. Obrazovna je struktura dobra, pismeno je više od 90% st.; obvezno obrazovanje traje 9 g.
Gospodarstvo
S dohotkom od 6500 USD/st., P. dosta odskače od drugih mikronezijskih zemalja. Gl. gosp. grana je turizam, ali još više prihoda dobiva od SAD-a kao donaciju u okviru Sporazuma o dobrovoljnom pridruživanju (potpisan 1982, na snazi od 1994). Vlada i administracija zapošljavaju o. 30% radne snage. Poljoprivreda je slabo razvijena, gotovo isključivo za vlastite potrebe (kokosovi orasi, manioka, taro, banane, slatki krumpir), uzgaja se nešto svinja. Ribarstvo je skromno, dijelom za vlastite potrebe, dijelom komercijalno. U ekon. pojasu (200 milja) prodaju se ribolovne licence stranim flotama (tunj). Ind. je slabo razvijena i gotovo isključivo u vlasništvu stranih kompanija (Tajvan, Japan). Najznačajnija je grana građevinarstvo, koje zapošljava ugl. Filipince; tekst. ind. i izrada suvenira. Turizam je u ekspanziji, zemlju godišnje posjeti 60-ak tis. gostiju. U vanj. trgovini uvoz višestruko nadmašuje izvoz. Uvoze se strojevi i vozila, naftni derivati, prehr. proizvodi, duhan i pića, različiti industr. proizvodi. Izvozi se nešto kokosa i kopre, ribe i školjaka. Gl. partneri: SAD, Japan i Singapur. Cestovni promet razvijen je samo na Kororu i juž. dijelu Babeldaoba (povezani 400 m dugim mostom). Za veze među otocima, osim plovidbe, važan je i zračni prijevoz. Međunarodni aerodrom Arai.
BNP (2003): 130 mil. USD
Udio BDP-a po sektorima (2003):
poljoprivreda 4%, ind. 13%, usluge 83%
Udio zaposlenih po sektorima (2000):
poljoprivreda 2%, ind. 15%, usluge 83%
Nezaposlenih (2000): 2%
Inflacija (2000–2001): 2,5%
Realan rast gospodarstva (2003): 1,5%
Uvoz (2003): 96 mil. USD
Izvoz (2003.): 18 mil. USD
BNP (2003): 130 mil. USD
Udio BDP-a po sektorima (2003):
poljoprivreda 4%, ind. 13%, usluge 83%
Udio zaposlenih po sektorima (2000):
poljoprivreda 2%, ind. 15%, usluge 83%
Nezaposlenih (2000): 2%
Inflacija (2000–2001): 2,5%
Realan rast gospodarstva (2003): 1,5%
Uvoz (2003): 96 mil. USD
Izvoz (2003.): 18 mil. USD
Povijest
Na Babeldaobu su sačuvane mnogobrojne kamene ruševine i megaliti koji svjedoče o postojanju žive kulture prije dolaska Europljana. Nakon što su ga španjolski pomorci otkrili 1543, više od 350 godina nalazio se pod španjolskom vlašću. Opis Palaua dao je George Keate 1788. On je pridonio stvaranju mita o plemenitom divljaku i otočnom raju. Godine 1899. Nijemci kupuju Palau od Španjolaca, i u njemačkim rukama ostaje do I. svjetskoga rata, kada ga zauzimaju Japanci, koji 1920. od Društva naroda dobivaju mandat nad njim. Tijekom II. svjetskoga rata ondje se nalazi važna japanska mornarička baza. Godine 1944. osvajaju ga američke snage, te 1947. postaje dio posebnoga područja pod upravom SAD-a (United Nations Trust Territory of the Pacific Islands). Od 1981. uživa unutarnju autonomiju. Godine 1982. vlada je potpisala sa SAD-om ugovor o slobodnom udruživanju, koji je na referendumu odbijen jer je omogućivao SAD-u da drži nuklearno oružje na otočju. Ugovor je nakon više pokušaja prihvaćen (1993), te je od 1994. Palau neovisna država u asocijaciji sa SAD-om. Od 1993. do 2001. predsjednik je bio Kuniwo Nakamura, njega je naslijedio Tommy Remengesau (do 2009). Potkraj 2008. na izborima pobjeđuje Johnson Toribiong, a od siječnja 2013. predsjednik je ponovno T. Remengesau.